Diljem Meksika i Srednje Amerike aktivisti i aktivistkinje za zaštitu okoliša uznemiravani su, prijeti im se i kazneno su gonjeni zbog protivljenja otimanju javnih površina i daljnjoj eksploataciji povezanoj s rudarstvom i industrijskom poljoprivredom
Piše: Ivana Perić, Novosti
Najmanje dvadeset aktivista za zaštitu okoliša iz domorodačkih i ruralnih zajednica ubijeno je, nestalo ili zatvoreno diljem Meksika i Srednje Amerike od početka godine, prema istraživanju Guardiana. Početkom aprila u Michoacánu u Meksiku aktivist Eustacio Alcalá Díaz, koji je predvodio uspješnu kampanju za zaustavljanje rada rudarske kompanije Las Truchas, pronađen je mrtav. Diljem regije aktivisti i aktivistkinje za zaštitu okoliša uznemiravani su, prijeti im se i kazneno su gonjeni zbog protivljenja otimanju javnih površina i daljnjoj eksploataciji povezanoj s rudarstvom i industrijskom poljoprivredom.
Iako se kontekst represije donekle razlikuje od zemlje do zemlje, zajednički su nazivnik pritisci velikih, uglavnom stranih privatnih kompanija u sektorima energetike i proizvodnje hrane koji ciljaju na zemlju i vodu o kojoj ovisi egzistencija domaćeg stanovništva. Kompanijama na ruku idu lokalne vlasti, pa mreža korupcije i organiziranog kriminala jača diljem regije. “U cijeloj regiji vlasti se ne savjetuju s lokalnim stanovništvom o korištenju zemljišta i velikim infrastrukturnim projektima”, konstatirao je Michel Forst, posebni izvjestitelj UN-a za branitelje okoliša.
Ekonomska kriza uzela je sve više maha u svim zemljama Srednje Amerike, a jača i militarizacija – pritisak na aktiviste još je veći nakon proglašenja izvanrednog stanja u Salvadoru i Hondurasu, u Gvatemali se sustavno onemogućava pravosuđe, u Meksiku su mediji i ljudskopravaške organizacije pod stalnim napadima predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora. Posebno je teško stanje u regiji Bajo Aguán u sjevernom Hondurasu, gdje je od kraja lanjske godine ubijeno šestero aktivista za zaštitu okoliša. Dvojica su ubijena jer su se borili za očuvanje rijeka Guapinol i San Pedro, te nacionalnog parka Botaderos, poznatog i pod nazivom Carlos Escaleras. Spominjemo taj drugi naziv zato što je Escaleras također bio aktivist, a ubijen je 1997. zato što se borio protiv gradnje tvornice za ekstrakciju palminog ulja u nacionalnom parku. Danas pak postoje planovi za gradnju tvornice željeznih peleta u parku, u sklopu megarudarskog projekta Inversiones Los Pinares, čemu se zajednica Guapinola opire.
U Meksiku je naročito opasno područje Michoacán, regija u kojoj vlada gotovo potpuna nekažnjivost za počinitelje zločina nad aktivistima koji brane prirodne resurse, što je medijima ovih dana isticao Édgar Cortez iz Meksičkog instituta za ljudska prava. Tračak dobrih vijesti došao je u martu kada je vođa domorodačke zajednice Wixárika Santos de la Cruz Carrillo oslobođen nakon što su ga nepoznati muškarci zajedno s ženom i djecom 40 sati držali zatočenog na sjeveru zemlje. Tjedan dana prije otmice slavio je povrat 11 tisuća hektara zemlje koja je nezakonito oduzeta zajednici Wixárika prije više od pet desetljeća.
U Salvadoru je u januaru pritvoreno petero aktivista koji su imali ključnu ulogu u osiguravanju zabrane rudarenja, a na teret im se stavljaju navodni zločini iz perioda građanskog rata. Odbijeno im je plaćanje jamčevine, a njihovim obiteljima i odvjetnicima zabranjeno je da ih posjete u zatvoru. “Postoje brojni dokazi da vlada nastoji poništiti zabranu rudarenja iz 2017., istovremeno stvarajući uvjete za povećanje progona ekoloških organizacija”, komentirao je Pedro Cabezas, koordinator Srednjoameričkog saveza za rudarstvo sa sjedištem u Salvadoru.
Do povećanja broja kaznenih prijava protiv aktivista koji se protive projektima koji uništavaju okoliš došlo je i u Gvatemali. Prema izvješću organizacije Front Line Defenders za 2022. godinu gotovo polovica ubojstava aktivista za ljudska prava koja su lani evidentirana na globalnoj razini odnose se na aktivistički rad na zaštiti okoliša i prava domorodačkih zajednica. Uz Meksiko i Honduras, koji je prate u stopu, u nasilju prednjači Kolumbija. Iako je kolumbijski parlament ratificirao Escazú sporazum, međunarodni ugovor usmjeren na zaštitu okoliša i pružanje veće zaštite aktivistima, nasilje i eksploatacija nastavljaju se po starome.