Učionica sa prof. dr. Daliborom Ballianom održat će se u srijedu, 07. jula sa početkom u 18h:00, u bašti Historijskog muzeja BiH.
Danas je problem klimatskih promjena opravdano postavljen kao centralni problem održivog razvoja i smanjenja siromaštva. Utjecaji klimatskih promjena imaju potencijal da obezvrijede teško stečene uspjehe i napredak prema ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva čovječanstva. Tokom posljednjih godina postala je očita i jasna činjenica da su klimatske promjene jedne od najvećih prijetnji ekološkoj stabilnosti planete Zemlje. Zahvaljujući neujednačenom i nereguliranom razvoju, klimatski poremećaji predstavljaju snažan izazov za svaku zemlju na planeti.
Bolje gospodarenje šumama ima ključnu ulogu u suočavanju sa klimatskim promjenama jer su klimatske promjene i šume funkcionalno povezane. Na globalnoj razini računa se da približno 18% od globalne emisije stakleničnih plinova (GHG) nastaje kao rezultat sječe i degradacije šuma. S druge strane, promjene globalne klime već vrše pritisak na šumu kroz višegodišnje povečanje temperature, izmijenjene režime padavina i u zadnje vrijeme vrlo česte ekstremnije vremenske prilike. Istovremeno šume i drveče proizvode “ponore/zamke” i pohranjuju ugljen dioksid, imajući tako glavnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. S druge strane, kada je šuma uništena, na golo posječena i spaljena, postaje potencijalni izvor emisije gasova koji stvaraju efekt staklenika, a među gasovima dominira ugljični dioksid.
Šumski resursi u Bosni i Hercegovini pokrivaju oko 50% od ukupne površine zemlje. Značajan su izvor zaposlenja (u šumarstvu, drvnoj industriji) i energije (drvo za ogrjev, uglavnom od šumskih ostataka). Oni su također značajan izvor sporednih šumskih proizvoda (gljive, šumski plodovi i šumsko ljekovito i drugo bilje) i prostrano stanište za divljač. Mi smo do sada malo vodili računa o klimatskim promjenama, ali se i kod nas sve više vide negativni učinci i oni se iz godine u godinu multipliciraju. U predavanju ću se osvrnuti na problem sječe šuma i njene degradacije koje predstavljaju drugi po redu uzrok globalnog zagrijavanja, ali i na gradske zelene površine i njihovu ulogu u ovom procesu.
Prof.dr. Dalibor Ballian rođen je u Sarajevu 09. kolovoza 1962 godine. U rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu, te Šumarski fakultet. Za asistenta na fakultetu je biran 1995. godine, te prolazi kroz sva nastavnička zvanja, do redovitog profesora. Objavio je veći broj znanstvenih radova iz oblasti šumarske genetike i oplemenjivanja, te ekologije šuma, publicirajući samostalno ili u suautorstvu preko 220 znanstvenih radova. Autor je i suautor više monografija, te poglavlja u zbornicima. Prezentovao je radove na brojnim konferencijama, i sarađivao je kao recenzent sa brojnim znanstvenim časopisima iz zemlje i svijeta. Objavio je četiri univerzitetska udžbenika vezano za šumarsku genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća, kao i očuvanje genetske raznolikosti šumskog drveća, a objavio je i stotine popularnih članaka sa različitom tematikom.
(AbrašMEDIA)