“Skupština grada Doboj je na sjednici 25.5.2023. godine, u nezakonitoj proceduri, dala saglasnost za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja na području te lokalne zajednice kompaniji Lykos Balkans Metals. Smatra da je ova odluka samo prvi korak ka otvaranju rudnika teških metala ne samo na Ozrenu, već i na Trebavi, Krnjinu, Vučijaku.”
Predstavnici Udruženja “Čuvari Ozrena i regije” i “Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini”, uz podršku ekoloških aktivista iz Doboja, Kaknja i Jezera na današnjoj (01.06.2023.) press konferenciji u Doboju složno su ustali i odbrani Ozrena. Iskazali su ogorčenost zbog odluke dobojskih vlasti da bijeljinskoj kompaniji “Lykos Balkans Metals” daju saglasnost za geološka istraživanja na dijelu Ozrena u granicama ove lokalne zajednice i tražili hitno poništavanje odluke.
Izvor: Antikorupcija.info
Članici ove kompanije “Medenom brijegu” je, zahvaljujući protivljenju NGG „Čuvari Ozrena“ i drugim ekološkim udruženjima i aktivistima, tačno prije godinu dana (31.05.2022.), od strane Ministarstva energetike i rudarstva, poništena koncesija, koju im je ovo ministarstvo dalo za geološka istraživanja na dijelu Ozrena, koji pripada opštini Petrovo.
Organizatori su na press konferenciji predstavili Memorandum kojim se želi uspostaviti saradnja lokalnih zajednica s ciljem očuvanja Ozrena i njegovih prirodnih bogatstava kao i razvoja održivog turizma i drugih ekološki prihvatljivih privrednih grana koje će omogućiti ekonomski razvoj ovog područja, odnosno, lokalnih zajednica potpisnica Memoranduma.
“Skupština grada Doboj je na sjednici 25.5.2023. godine, u nezakonitoj proceduri, dala saglasnost za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja na području te lokalne zajednice kompaniji Lykos Balkans Metals. Smatra da je ova odluka samo prvi korak ka otvaranju rudnika teških metala ne samo na Ozrenu, već i na Trebavi, Krnjinu, Vučijaku, što će imati nesagledive posljedice na prirodna bogatstva šuma i voda. Posebno je Ozren je poznat i kao svojevrsna „vazdušna banja“, destinacija održivog i adrenalinskog turizma, zdrave hrane i tradicionalnog zanatstva. Rudnik bi sve to nepovratno uništio, ugrozio bi zdravlje svih stanovnika ovog i okolnih područja, ne samo u RS, već i Federaciji BiH, odnosno gradove Doboj, Gračanica, Lukavac i Zavidovići te općine Petrovo, Maglaj i Banovići” – istakao je na današnjoj konferenciji za medije predsjednik Skupštine UG “Čuvari Ozrena i regije” Goran Božić.
“Čuvari Ozrena i regije” i “Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini” napominju da je po prostornom planu Republike Srpske, za planinu Ozren planirana zaštita u rangu nacionalnog parka. Takođe, da je trenutno zaštićen samo vrh Gostilj kao stanište trave ive, čije je tradicionalno branje 2018. godine uvršteno na Listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Da se, osim toga, na Ozrenu nalaze pećine Mokra i Suha Megara koje se još u Jugoslaviji bile prepoznate kao prirodna vrijednost te su 1965. godine proglašene geomorfološkim spomenikom prirode.
“Mokra Megara je inače jedino svjetsko stanište kukca “Maglajskog golemaša“, koji se nalazi na Crvenoj listi faune FBiH. Trenutno se u ovoj pećini provode naučna istraživanja s ciljem inventarizacije faune, što bi trebalo doprinijeti utvrđivanju kategorije zaštite prema međunarodnim standardima. Prošlogodišnje otkriće praistorijskog naselja starog 3000 godina, na vrhu Krčmarica, svjedoči o višemilenijskom kontinuitetu života na Ozrenu, pa u borbi za Ozren biramo između nastavka života na ovom prostoru i otvaranju rudnika, rekao je Davor Šupuković iz UG “fojničani” Maglaj i “Mreže za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini”.
Organizatori su konferenciju zakazali u 12:05 h, jer je za njih, kako kažu, “odavno bilo 5 do 12 sati” i napomenuli da je odluka vlasti u Doboju samo dodatno zabrinula stanovnike Ozrena zbog atakovanja na zdravu prirodnu sredinu na ovom biseru BiH.
Svoja iskustva u borbi sa investitorima geoloških istraživanja iznijela je na konferenciji i Amela Ahmečković, a Hajrija Čobo ispred NG „Park prirode Trstionica i Boriva“ o preprekama koje aktivisti iz Kaknja imaju da zaštite izvorišta pitke vode, ugrožena otvaranjem rudnika u Varešu.