Aarhus centar u BiH i Udruženje Zeleni Neretve danas, 1. juna, kreću s kampanjom “Da Ljutu ne naljute“ koja ima za cilj obustaviti koncesije za izgradnju mini hidroelektrana na ovom biseru naših voda. Na njenom toku planirana je izgradnja devet malih hidroelektrana, a ako bi se to realizovalo, rijeka Ljuta, koja je trenutno netaknuta od strane ljudske ruke, zauvijek bi nestala.
Izvor: Aarhus.ba
Tim povodom, razgovarali smo s predsjednikom Udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Neretva”, Amirom Variščićem.
Aarhus: Devet malih hidroelektrana na rijeci Ljutoj trebala je graditi kompanija Inghydro d.o.o. čiji vlasnici su Slovenci, a odobrenje su izdali nadležni lokalni organi.
Amir: Projekat izgradnje malih hidroelektrana na Ljutoj započet je još 2006. godine kada je tadašnja Općina Konjic na osnovu raspisanog tendera izdala čak 41 koncesiju za gradnju mHE na pritokama Gornje Neretve. Koncesiju za izgradnju 15 malih HE na Ljutoj dobila je slovenačka kompanija Turboinštitut d.o.o. iz Ljubljane, koja je naknadno osnovala firmu ‘kćerku’ Inghydro d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu, a kasnije je sjedište premješteno u Konjic. U kasnijem periodu vršeno je preprojektovanje prvobitnog tehničkog rješenja pri čemu je 2011. g. smanjen broj elektrana sa prvobitnih 15 na 11 mHE,a o čemu je sačinjen Aneks Ugovora o koncesiji. Međutim, tom prilikom je izvršena značajna tehnička izmjena projekta gdje su tri klasične derivacione mHE preprojektovane u akumulacione derivacione hidroelektrane čime su i formalno i suštinski izašle iz okvira i definicije malih hidroelektrana. Udruženje ‘Zeleni Neretva’ iz Konjica pokrenulo je 2012. g. upravni spor protiv okolinskih dozvola za tri predmetne hidroelektrane. Nakon godinu dana sud je presudio u našu korist i poništio utužene okolinske dozvole. Godine 2014. sačinjen je drugi aneks Ugovora o koncesiji pri čemu koncesionar ponovo vrši preprojektovanje tehničkog rješenja projekta, te ovaj put smanjuje broj elektrana sa prijašnjih 11 na 9 mHE. Tokom posljednje dvije godine koncesionar je znatno smanjio svoje aktivnosti na pripremi realizacije ovog projekta.
Aarhus: Općini Konjic (Grad Konjic) uputili smo dva zahtjeva za oglašavanjem građevinskih
dozvola ništavim u vezi dvije male hidroelektrane na rijeci Ljutoj, jer radovi na izgradnji planiranih hidroelektrana nikada nisu započeli.
Amir: Iako su radovi na izgradnji mHE na Ljutoj najavljivani nadležnim organima, isti nikada nisu započeli na terenu, što nam daje za pravo da zatražimo od nadležne Službe u upravi Grada Konjica da, prethodno ishodovane građevinske dozvole, stavi van snage. To je samo jedan od pravnih djelovanja koji su u proteklom periodu zajednički pokretani od strane Udruženja ‘Aarhus centar u BiH’ i Udruženja ‘Zeleni Neretva’, a u cilju zaustavljanja izgradnje malih HE na rijeci Ljuta (Dindolka). Prije svega, potrebno je napomenuti pokretanje upravnog spora protiv ishodovanih okolinskih dozvola, koji još nije okončan, ali mi svejedno očekujemo pozitivan sudski ishod i obaranje predmetnih dozvola.
Aarhus: Ljuta je jedna od posljednjih bh. planinskih rijeka koja je ostala netaknuta od strane ljudske ruke cijelim svojim tokom.
Amir: Rijeka Ljuta (Dindolka) je desna pritoka Neretve u njenom gornjem toku, i njena dužina iznosi 26 kilometara. Smještena je između planina Visočice i Treskavice sa kojih se, u vidu brojnih riječica i izvora, snabdijeva vodom. Ova rijeka posjeduje jedinstvene prirodne vrijednosti, pa je upravo zbog tih vrijednosti Ljuta, prema aktualnom Prostornom planu FBiH, predviđena da egzistira kao dio planiranog Nacionalnog parka ‘Bjelašnica, Igman, Treskavica, Visočica’. Prirodne vrijednosti Ljute ogledaju se u njenim geomorfološkim, hidrološkim i biološkim fenomenima, a koji još uvijek nisu dovoljno istraženi od strane nauke. Pored toga, rijeku Ljutu krase i visoke pejzažne vrijednosti u vidu kanjona, virova, slapova i iznimno bistre i čiste vode koja je pitka cijelim tokom. Najveći razlog zašto je Ljuta ostala još uvijek netaknuta od strane ljudske ruke leži u njenoj nepristupačnosti. Smještena u planinskom području, gotovo na samoj entitetskoj liniji između opština Konjic i Kalinovik ova rijeka, baš kao i naselja oko nje, nemaju kvalitetnu infrastrukturnu povezanost. Također, klisurasto-kanjonski tip toka Ljute dodatno onemogućava pristup rijeci, pa su njeni rijetki posjetioci najčešće ribolovci i ljubitelji kanjoninga. Nažalost, ovo iznimno vrijedno prirodno područje već skoro 50 godina čeka svoju institucionalnu zaštitu u vidu Nacionalnog parka, pa je i to jedan od razloga zašto rijeka Ljuta još uvijek nije pod zaštitom države.
Aarhus: “Science week/Sedmica nauke održava se od 30. maja do 7. juna i tim od oko 50 naučnika i istraživača, zajedno sa umjetnicima, aktivistima i predstavnicima ekoloških udruženja, provešće sedam dana u mjestu Ulog na obalama rijeke Neretve, kako bi skupljali podatke o ovom jedinstvenom riječnom području u Bosni i Hercegovini i kako bi pozvali na njegovu zaštitu. Dio istraživanja biće i rijeka Ljuta.
Amir: “Science week/Sedmica nauke se ove godine održava na području gornjeg toka Neretve sa bazom u mjestu Ulog. Važno je napomenuti da se isti događaj održao i prošle godine s razlikom da su tada istraživanja područja rijeke Ljute bila znatno skromnija (u fokusu je bilo uglavnom područje gornjeg toka Neretve bez pritoka) nego što je to planirano za ovu godinu. Imajući u vidu da su u prošlosti znanstvena istraživanja Ljute, i gornjeg toka Neretve općenito, vršena veoma rijetko i parcijalno, uopće ne sumnjamo da će ovogodišnja istraživanja rijeke i njenog priobalja donijeti značajne rezultate koji će potvrditi biološke vrijednosti ove jedinstvene rijeke. To bi sa jedne strane kompletiralo znanstvenu ‘sliku’ ovog područja, a sa druge bi znatno pomoglo da se sa prirodnim vrijednostima upozna šira javnost. Naravno, ovi rezultati istraživanja bi znatno pomogli kao argumentacija da se, prije svega, spriječi izgradnja planiranih mHE, ali i da se pozovu nadležne institucije na zaštitu ovog područja.
Aarhus: Da je ovo veoma bitna stvar za očuvanje rijeke, govori i činjenica da je tokom prošlogodišnje Sedmice nauke u rijeci pronađeno preko 1300 vrsta, četiri nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam novih vrsta za nauku od kojih je jedna zvanično potvrđena i nazvana po Neretvi: Baeoura neretvaensis.
Amir: Zaista se mora priznati da je prilično fascinantno da se u tako kratkom vremenskom periodu i na relativno malom prostoru pronađe preko 1300 vrsta, od čega osam vrsta koje nisu pronađene nigdje drugo na svijetu. Posebnu čast rijeci Neretvi učinili su istraživači nazvavši jednu od njih po rijeci Neretvi. Ono što dodatno fascinira jesu zaključci istraživača izrečeni nakon objave preliminarnih rezultata istraživanja. Naime, zaključeno je da su sve lokacije na kojima su vršena istraživanja zatečene u netaknutom, ili skoro netaknutom stanju, te da to vrijedi ne samo za rijeku Neretvu i priobalje, nego i za okolne šumske ekosisteme. Većina istraživača se izjasnila da takvo obilje vrsta nisu gotovo nikada vidjeli na evropskom kontinentu. Mislim da ove riječi najbolje opisuju koje blago posjedujemo, a da toga nismo ni svjesni.
Aarhus: Od danas (01.06.) Udruženje „Zeleni Neretva“ i Aarhus centar u BiH kreću u zajedničku kampanju vezanu za spas rijeke Ljute “Da Ljutu ne naljute“
Amir: Ovom prilikom moramo istaći da saradnja između našeg Udruženja i Udruženja “Aarhus centar u BiH” traje odavno, i to ne samo na problematici zaštite rijeke Ljute nego i na drugim problemima kao što je izgradnja mHE na Neretvici, izgradnja HE Ulog na Neretvi i dr. Stoga, ne sumnjamo da će i saradnja na provođenju kampanje “Da Ljutu ne naljute” biti efikasna i da će polučiti željene rezultate. Za razliku od naše ranije saradnje, koja je bila bazirana uglavnom na pravnim pitanjima, ova kampanja predviđa i razne druge aktivnosti, ali pri tome ne isključuje i njen pravni aspekt. Ovakav kompletniji pristup bi ovoj kampanji trebao upotpuniti njen sadržaj i donijeti dodatni kvalitet za postizanje zacrtanih ciljeva.
Kontakt:
Lajla Ćesko, PR projekta Prekini lanac korupcije: “Zaštitimo rijeke” e-mail: lajla.cesko@aarhusbih.ba
Intervju je rađen u okviru projekta Prekini lanac korupcije:“Zaštitimo rijeke!” koji je dio šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CCI uz finansijsku podršku USAID”. Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Resursnog Aarhus centra i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.