Ideja o unapređenju arhitektonske i kulturne scene uopšte začeta je krajem 2010. godine od strane četiri arhitektice, da bi nakon nekoliko mjeseci poprimila formu Udruženja za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizuelnih umjetnosti sa nazivom FORA. Udruženje je nastalo iz potrebe za podsticanjem kulturnog razvoja urbanog prostora, djelovanjem u oblastima arhitekture, vizuelne umjetnosti, kulture i dizajna.
Osnivačice udruženja su ujedno i glavni članovi i organizatori svih projekata, a to su četiri arhitektice: Enida Šetka, Esma Šantić, Nina Terzić i Edina Ličina. Zbog povećanog broja projekata Udruženju su se priključili brojni članovi i volonteri, studenti i profesionalci različitih struka.
Principi djelovanja organizacije ogledaju se u dvije podjednako važne smjernice. Prvi je afirmacija i promovisanje arhitekture i vizuelnih umjetnosti kroz organiziranje simpozija, konferencija, izložbi te izdavanja publikacija na temu istih. Drugi je identifikacija problema u urbanoj sredini i iznalaženje rješenja kroz konkretne projekte, sa posebnim akcentom na javni prostor (intervencije u prostoru, fotodokumentacije, izložbe, radionice, ankete). Pritom, važna odrednica je interakcija građana u cilju podizanja svijesti o važnosti kulture u svakodnevnom životu sa akcentom na edukaciju mladih u toj oblasti. Zalaganje za raznolik i kontinuiran razvoj arhitekture, saradnja i razmjena iskustava sa drugim stručnim udruženjima, univerzitetima i sl. kao i provođenje programa kojim se potiče savremena kulturna i umjetnička vještina mladih ljudi su neki od osnovnih ciljeva Udruženja FORA. FORA je slobodno udruženje građana BiH u koje se dobrovoljno mogu uključiti građani i pravna lica, profesionalci ili amateri, ljubitelji arhitekture i umjetnosti putem maila udruzenjefora@gmail.com
Jedan od projekata u kojima je učestvovala Fora, kao lokalni partner, jeste putujuća multimedijalna izložba „𝗜𝗡𝗗𝗨𝗦𝗧𝗥𝗜𝗝𝗔𝗟𝗜𝗭𝗔𝗖𝗜𝗝𝗔 𝗨 𝗧𝗢𝗞𝗨“ organizirana u okviru dugogodišnjeg djelovanja i misije Fondacije Kulturno naslijeđe bez granica BiH (Cultural Heritage without Borders – CHwB BiH), u saradnji sa Evropskom unijom, a u cilju očuvanja kulturnog naslijeđa.
Izložba je otvorena u septembru, u Muzičkom centru Pavarotti, a tim povodom razgovarali smo sa članicama udruženja Fora te članicama CHwB.
“Ideja za izložbu „Industrijalizacija u toku“ razvila se u okviru dugogodišnjeg djelovanja i misije Fondacije Kulturno naslijeđe bez granica BiH i inicijative Evropske unije da obilježi nastanak i historijski razvoj EU sa naglaskom na industrijsku suradnju između zemalja EU i Bosne i Hercegovine kroz četiri industrijske revolucije te obostranom željom da se prikaže historijski razvoj bosanskohercegovačke industrije i skrene pažnja na zapostavljeno industrijsko naslijeđe BiH koje čini dio evropske kulturne baštine. Rezultat je istraživanja kreativnog tima stručnjaka iz oblasti istraživanja i interpretacije kulturne baštine koji je kroz odabir i prezentaciju različitih sadržaja: od arhivskih dokumenata, fotografije, audiovizualnog materijala pa sve do samih predmeta nastojao ispričati priču o važnosti industrije u Bosni i Hercegovini, o njenom utjecaju na kulturu sjećanja uz želju da potaknu vaše promišljanje o industriji i industrijskom naslijeđu danas”, navodi Adisa Džino Šuta ispred CHwB BiH.
Aida Mia Alić dodaje i kako je cilj projekta je također bio uključiti mlade generacije i educirati ih o značaju industrijskog naslijeđa, “stoga je organiziran niz radionica i predavanja u srednjih školama u Sarajevu, Zenici, Bihaću, Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci. Učenici srednjih škola bili su uključeni u kreiranje dijela sadržaja izložbe, koja se sastoji i od autentičnih predmeta, interaktivnog sadržaja, audio-video segmenta, i posebno dizajniranog i obrađenog različitog materijala posvećenog boljem razumijevanju značaja industrijalizacije. Izložba je putujuća i planirano je gostovanje u četiri grada: Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Zenici gdje će se zadržati kao dio stalnog postava Muzeja Grada Zenice.”
Iz Udruženja Fora navode kako su se, zbog zanimljive teme, građani odazvali u velikom broju na poziv za posudbu/doniranje artefakata mostarskih industrijskih giganata.
“Donirane su makete aviona, značke, lične iskaznice, da samo nabrojimo neke. Zbog ograničenosti prostora nismo bili u mogućnosti izložiti sve pa smo napravili selekciju. Ovim putem se ujedno i zahvaljujemo svim građanima na doniranim predmetima i cijenimo sto su prepoznali važnost industrijskog naslijeđa.
Svaki vid naslijeđa predstavlja važan dio života građana. BiH je poznata po tome sto je veliki broj ljudi bio zaposlen u oblastima industrije. Kroz razgovor sa građanima koji su donirali predmete saznali smo značaj i radosti koje je rad u takvom okruženju za njih predstavljao. Npr. pojam ‘team building-a’ kakvog danas poznajemo je već postojao u tom periodu, pa mozemo reći da smo bili ispred svog vremena. Organizirana su sportska takmičenja, druženja i kulturne manifestacije. Također, zajednička ljetovanja radnika sa svojim porodicama u odmaralištima su bili vid nagrade za doprinos firmama u kojima su radili. Pojedine industrije su ulagale u obrazovanje svojih zaposlenika i poticale ih da ulažu u lični razvoj. Užitak je bio čitati razgovore sa ljudima kroz sačuvane isječke novina iz tog perioda”, navode iz Udruženja.
Jedan od prvih realizovanih projekata udruženja Fora je saradnja sa Sarajevo Green Design Festivalom, gdje je u sklopu programa organizovan Mostar Green Design Day. U sklopu organizacije Dana Zelenog Dizajna Mostar ostvarena je saradnja i sa centrom Andre Malraux kroz izložbu “Vrtovi Stoca, vrt Evrope”.
“Značajne izložbe koje bi voljele spomenuti su izložba arhitekte Adnana Pašića pod nazivom “Arhitekt”, fotokonkurs “Objektiviziraj” i “Okusi enterijera”. Imamo dugogodišnju saradnju sa Asocijacijom arhitekata Bosne i Hercegovine iz koje su proizašle brojne izložbe kao što su “Dvije kapele” arhitekte Zlatka Ugljena, izložba “Nova namjena starih industrijskih građevina” i “Restart”. Već tri godine sarađujemo sa Street Arts Festivalom i jedan od posljednjih zajedničkih projekata je radionica Mobilna instalacija”, navode iz Fore.
Želja im je više se orijentisati na organizovanje radionica, posebno sa mladim ljudima i korisnicima javnog prostora kojem također žele posvetiti više pažnje.
“Jedan takav projekat sa kojim smo aplicirali na “Mostar 2024”, a koji je ušao u oficijelni program, je “Urbani kod” koji je usmjeren na konkretne aktivnosti vizualnog uređivanja javnog prostora za odmor i socijalnu interakciju. Nadamo se da ćemo u budućnosti uspjeti realizovati ovu ideju. Želimo ispitivati i proizvodnju eko građevinskog materijala, tzv “zelenu” arhitekturu, kao i mogućnosti izrade objekata od ćerpića, tzv “zemljanu” arhitekturu”, govore iz Udruženja.
Nedavno je održana i radionica “Mobilna instalacija” u produkciji Street Arts Festival Mostar 2020 i Udruženja Fora na kojoj su učestvovali studenti arhitekture i mladi umjetnici.
“Ideja koja je proizašla iz zajedničkog rada rezultirala je umjetničkom instalacijom koju su učesnici radionice sami izradili i izložili na zatvaranju ovogodisnjeg Street arts festivala. Cilj radionice je bio osmišljavanje scenografije, tj mobilne instalacije u javnom prostoru koja bi se ujedno po potrebi mogla smjestiti u “izgubljene prostore”, kako u službi socijalne interakcije, tako i za kreiranje vizelnog toposa za razne evente.”
Udruženje je učestvovalo i u “Green Design” manifestaciji koja se bavi strategijama za cirkularnu ekonomiju u arhitekturi te konstrukciji i dizajnu zdravih i zelenih zgrada i gradova. Nina se osvrnula na način na koji ‘zeleni dizajn’ doprinosi ljudima u gradu.
“Zeleni dizajn podrazumijeva senzibilitet prema našoj planeti Zemlji te samim tim nudi rješenja koja doprinose većem kvalitetu življenja kako za današnje tako i za buduće generacije. Stručnjaci širom svijeta su se uhvatili u koštac sa problematikom zagađenja te postoje mnogobrojna rješenja iz raznih oblasti: smanjenje odnosno potpuno eliminisanje otpada kroz reciklažu i ponovno korištenje – “smeće je resurs”, vraćanje grada pješacima u cilju smanjenja zagađenja transportom, ozelenjavnje užih gradskih jezgri horizontalno i vertikalno, gradnja materijalima iz obnovljivih resursa, pasivne kuće bez emisije, samoodrživa gazdinstva itd.”, navode iz udruženja Fora.
Dodaju i kako je prvi korak procesa usporavanja zagađenja podizanje svijesti građana, “oni imaju najveću ulogu jer su korisnici tog prostora, ali i investitori. Potrebno je razumjeti da je način života koji smo do danas vodili doveo do najvećih klimatskih promjena i zagađenja ikad, sa posljedicama nesagledivih razmjera počev od mnogobrojnih zdravstvenih problema do podizanja nivoa mora. Stoga je važno da svi učestvujemo u tom procesu na način na koji svaki pojedinac može doprinijeti.”
Kada se radi o poslijeratnim trendovima gradnje u Mostaru mišljenja su da je to dovelo do nepovratnog uništavanja gradskog tkiva.
“U Mostaru se nakon rata do danas gradi stihijski te isključivo u ciljevima investitora bez šireg konteksta, što je rezultiralo nepovratnim uništavanjem gradskog tkiva. Postoje pasivni primjeri segmenata “zelenog dizajna” kao što su utopljavanje starih objekata, struja kao medij za grijanje i hlađenje odnosno naprednija rješenja kroz upotrebu zraka, vode i zemlje, ponovna upotreba odnosno promjena namjene napuštenih objekata i sl. Novi objekti djelimično ispunjavaju uslove ”zelene gradnje” koristeći materijale iz obnovljivih resursa te čija proizvodnja i transport nemaju utjecaja na okoliš te se vodi računa o mikroklimi zgrade da bi se smanjila potreba za grijanjem i hlađenjem.”
Za kraj navode kako je Mostar jedan prekrasan grad sa velikim potencijalom u kojem postoje mnogobrojni problemi pa je ova tema stavljena u drugi plan.
“Potrebno je da se zakonodavna vlast počne baviti ovom problematikom i zajedno sa timom stručnjaka sagleda trenutno stanje te donese odluke, rješenja i smjernice koje će se sukcesivno implementirati. To bi bio pravilan početak.”
(AbrašMEDIA)