Umjetnici ogorčeni umjetnom inteligencijom koja u sekundi kopira stilove na čiji su razvoj žrtvovali godine vode bitku na internetu i na sudu.
Bijes je izbio u umjetničkoj zajednici prošle godine s objavom programa generativne umjetne inteligencije (AI) koji mogu uvjerljivo izvršavati naredbe poput crtanja psa kao što bi crtala karikaturistica Sarah Andersen ili nimfe na način na koji bi to mogla učiniti ilustratorica Karla Ortiz.
Takvi radovi umjetne inteligencije izrađuju se bez pristanka autora, obavijesti o tome čiji je stil kopiran ili naknade izvornom umjetniku i to je u srcu borbe.
U siječnju su umjetnici, uključujući Andersen i Ortiz, podnijeli kolektivnu tužbu protiv DreamUp-a, Midjourneyja i Stable Diffusiona, tri modela umjetne inteligencije za generiranje slika na temelju umjetničkih djela pronađenih na internetu.
Andersen je za AFP rekla da se osjećala “oštećeno” kada je prvi put vidjela crtež umjetne inteligencije koji je kopirao stil njezinog stripa “Fangs”.
Ogorčeno je reagirala na Twitteru i komentar je postao je viralan pa su drugi ogorčeni umjetnici doprli do nje sa svojim pričama.
Zagovornici tužbe nadaju se uspostaviti pravni presedan koji uređuje generativne programe koji kopiraju stilove umjetnika.
Umjetnici žele da kreatori umjetne inteligencije osiguraju dozvole za kreiranje radova koji se koriste u programima. Također žele primjerenu naknadu.
“Ima prostora za razgovor o tome kako bi to izgledalo”, rekla je Ortiz.
Naknada bi mogla biti u obliku licenciranja, rekla je, i trebala bi biti primjerena.
Bilo bi pogrešno da umjetnici “dobiju nekoliko centi dok tvrtka dobiva milijune” dolara, dodala je Ortiz, čiji životopis uključuje rad za Marvel Studios.
Na društvenim mrežama umjetnici dijele priče o izgubljenim poslovima zbog generativne umjetne inteligencije.
U tužbi se navodi da je dizajner videoigara Jason Allen prošle godine pobijedio na natjecanju Colorado State Fair s ‘umjetnošću’ stvorenom pomoću Midjourneyja.
“Umjetnost je mrtva, stari. Gotovo je. Umjetna inteligencija je pobijedila. Ljudi su izgubili”, rekao je Allen za The New York Times.
Muzej Mauritshuis u Nizozemskoj izazvao je kontroverzu izlaganjem slike generirane umjetnom inteligencijom inspirirane Vermeerovom “Djevojkom s bisernom naušnicom”.
Balet iz San Francisca je u međuvremenu izazvao pomutnju koristeći Midjourney za generiranje ilustracija korištenih u promotivnom materijalu za predstave “Orašara” u prosincu.
“To je prirodna posljedica toga što je nešto jednostavno, jeftino i dostupno”, rekla je Andersen.
“Naravno da će koristiti tu opciju, čak i ako je neetično”, dodala je.
Tvrtke koje proizvode umjetnu inteligenciju navedene u tužbi nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.
Tvrtke koje se brane od tužbi umjetnika o povredi autorskih prava vjerojatno će tvrditi da je riječ o “poštenoj upotrebi”, što je ponekad dopuštena iznimka.
“Čarobna riječ koja se koristi u američkom pravosuđu je ‘transformativno'”, rekao je odvjetnik i programer Matthew Butterick.
“Je li ovo nova upotreba djela zaštićenog autorskim pravima ili zamjenjuje izvornik na tržištu?”
Umjetnici se ne okreću samo sudovima, već i tehnologiji kako bi se obranili od generativne umjetne inteligencije.
Na poticaj umjetnika, tim sa Sveučilišta u Chicagu prošlog je tjedna lansirao softver “Glaze” kako bi zaštitio originalna djela.
Program dodaje sloj podataka preko slika koji, iako su nevidljivi ljudskom oku, djeluju kao obrana od umjetne inteligencije, rekao je Shawn Shan, doktorand zadužen za projekt.
Butterick predviđa “igru mačke i miša” jer će tvorci umjetne inteligencije smišljati načine zaobilaženja takve obrane.
Butterick također brine o učinku umjetne inteligencije na ljudski duh.
“Kada znanstvena fantastika zamišlja apokalipsu izazvanu umjetnom inteligencijom, to je nešto poput robota koji dolaze preko brda s laserskim puškama”, rekao je.
“Mislim da je način na koji umjetna inteligencija pobjeđuje čovječanstvo više da ljudi jednostavno odustanu i ne žele stvarati nove stvari, i (ona) isisava život iz čovječanstva.”
(Hina)