Više od pet milijardi ljudi moglo bi imati poteškoće s pristupom vodi 2050. godine, upozorili su Ujedinjeni narodi u utorak, pozivajući čelnike da na samitu COP26 poduzmu korake kako bi se to spriječilo.
Već 2018. godine 3,6 milijardi ljudi imalo je neodgovarajući pristup vodi najmanje mjesec dana godišnje, navodi se u novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije UN-a (WMO).
“Moramo se probuditi i suočiti sa prijetećom krizom vode”, rekao je šef WMO-a Petteri Taalas.
Izvještaj “Stanje klimatskih servisa 2021: Voda” dolazi samo nekoliko sedmica prije samita COP26, UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja se održava u Glasgowu od 31. oktobra do 12. novembra, prenosi AFP.
WMO je naglasila da su u posljednjih 20 godina nivoi vode pohranjene na kopnu – na površini, te u snijegu i ledu – padale po stopi od jednog centimetra godišnje.
Najveći gubici su na Antarktiku i Grenlandu, ali mnoga gusto naseljena područja na nižim geografskim širinama bilježe značajne gubitke vode u područjima koja su tradicionalno opskrbljena vodom, saopćili su iz WMO.
Agencija je rekla da će posljedice za sigurnost vode biti velike, jer je samo 0,5 posto vode na Zemlji upotrebljiva i dostupna slatka voda.
– Povišene temperature uzrokovale su globalne i regionalne promjene u padavinama, što dovodi do promjene u obrascima padavina i poljoprivrednim sezonama, s velikim uticajem na sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit ljudi – rekao je Taalas.
U međuvremenu su se posljednjih 20 godina povećale i opasnosti povezane s vodom.
Od 2000. godine katastrofe povezane s poplavama porasle su za 134 posto u poređenju s prethodna dva desetljeća.
Većina smrtnih slučajeva i ekonomskih gubitaka povezanih s poplavama zabilježena je u Aziji, gdje je potrebno pojačati sistem upozorenja na riječne poplave, navode iz WMO.
U isto vrijeme je došlo do povećanja i trajanja sušnih perioda za oko 30 posto od 2000. godine, pri čemu je Afrika najteže pogođen kontinent.
(FENA)