Trenutno je 745 miliona umjereno do jako gladnih više nego 2015. godine, a svijet je daleko od zacrtanog pravca u naporima da ispuni ambiciozni cilj Ujedinjenih naroda da iskorijeni glad do 2030. godine, saopćio je UN.
Na pola puta do krajnjeg roka određenog za postizanje Agende za održivi razvoj 2030, svijet se suočava s malim ili nikakvim poboljšanjem u većini ciljeva vezanih za hranu i poljoprivredu, navodi se u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), objavljenom prije samita UN-a o održivom razvoju iduće sedmice u New Yorku, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.
“Dugotrajne posljediice pandemije COVID-19, skupa s ostalim krizama, kao što su klimatske promjene i oružani sukobi, imaju široko rasprostranjene posljedice. Napredak postignut u protekla dva desetljeća je stagnirao, a u nekim slučajevima se i preokrenuo”, navodi se u izvještaju.
Globalna nesigurnost hrane naglo je skočila 2020. godine jer je pandemija poremetila tržišta hrane i povećala nezaposlenost, ali se glad nije vratila na nivoe prije pandemije.
Gotovo 30 posto svjetske populacije – 2,4 milijarde ljudi – bilo je umjereno ili značajno nesigurno u pogledu hrane 2022. godine, u odnosu na 1,75 milijardi u 2015. godini, navodi se u izvještaju.
Pothranjenost je najteža na globalnom jugu, a glad najviše raste u subsaharskoj Africi.
Svijet, također, nije zabilježio napredak ka cilju prepolovljenja rasipanja hrane, koji je ostao na 13 posto od 2016. godine.
Zemlje bi trebale izraditi politiku za smanjenje gubitka hrane, navodi se u izvještaju.
Nedostatak globalnog napretka u pogledu rasipanja hrane posljedica je niskih javnih investicija i nedostatka jasne politika te rasipnih potrošačkih navika.
Svijet je daleko od postizanja ciljeva zaštite ribljeg fonda, očuvanja šuma i preokretanja trenda degradacije zemljišta.
Izvjestan napredak je postignut u efikasnosti korištenja vode i suzbijanju ilegalnog ribolova.
(Agencije)