Ledenjaci se tope spektakularnom brzinom i to ništa ne može zaustaviti, a globalni nivoi mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvoj deceniji mjerenja od 1993. do 2002. godine, prenose svjetske agencije upozorenje Ujedinjenih naroda.
Uoči obilježavanja Dana planeta Zemlje 22. aprila, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je godišnji izvještaj o stanju svjetske klime, promjenama koje su se dogodile na planetarnom nivou zbog rekordnih nivoa stakleničkih plinova u atmosferi.
U izvještaju se navodi da je prosječna temperatura planete 2022. bila viša za 1,15 stepeni u odnosu prema predindustrijskom razdoblju (1850-1900) i da je osam proteklih godina bilo najtoplije od početka mjerenja, uprkos zahlađenju koje je uzrokovao klimatski fenomen La Nina tri godine zaredom, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Svijet bi mogao oboriti novi rekord kad je riječ o prosječnoj temperaturi 2023. ili 2024. zbog klimatskih promjena i očekivanog zatopljenja zbog povratka El Nina, upozorili su klimatolozi.
Prema WMO-u, “led na moru kod Antarktika dosegao je najniži nivo ikad zabilježen, a topljenje nekih evropskih ledenjaka doslovno je oborilo rekorde.”
“Već smo izgubili kad su u pitanju ledenjaci jer je koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će nivo mora nastaviti rasti hiljadama godina koje dolaze”, rekao je AFP-u glavni sekretar WMO-a, Petteri Taalas. “Topljenje ledenjaka ne može se zaustaviti, osim ako se ne pronađe neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere”.
Evropski ledenjaci
Referentni ledenjaci otopili su se puno više od prosjeka u posljednjih deset godina. Od 1970. otopili su se za gotovo 30 metara.
Masiv Alpa potukao je rekorde kad je riječ o topljenju ledenjaka zbog kombinacije slabih snježnih padavina, dolaska saharske prašine u martu 2022. i toplotnih valova od maja do početka septembra.
Situacija sa švicarskim ledenjacima naročito je dramatična. Izgubili su šest posto volumena između 2021. i 2022. godine, a od 2001. do 2022. čak trećinu. Prvi put nimalo snijega nije preživjelo ljeto, čak ni na najvišim lokacijama gdje se provodi mjerenja, i nije bilo akumuliranja svježeg leda.
Nivoi mora i toplina okeana također su dosegli rekordne nivoe.
Globalni nivoi mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvoj deceniji mjerenja od 1993. do 2002, a prošle godine zabilježen je novi rekord.
Prosječno su rasle 4,62 milimetara na godinu od 2013. do 2022. Ukupni porast od ranih 1990-ih iznosi više od 10 centimetara, prema izvještaju, prenosi Reuters.
Suša, poplave i toplotni valovi pogađaju velike dijelove svijeta, a s tim povezani troškovi ne prestaju rasti. Toplotni valovi odnijeli su u Evropi prošle godine 15.000 ljudskih života.
“Emisije stakleničkih plinova ne prestaju rasti, klima se i dalje mijenja i stanovništvo cijelog svijeta teško je pogođeno ekstremnim meteorološkim i klimatskim fenomenima”, upozorio je Taalas.
On je naglasio da bi se “ta negativna tendencija meteoroloških uvjeta i svih tih parametara mogla nastaviti do 2060-ih, neovisno o našem uspjehu u ublažavanju klimatskih promjena.”
“Već smo emitirali toliko CO2 u atmosferu da će trebati nekoliko decenija da bi se zaustavila te negativna tendencija. Već smo izgubili kad su u pitanju topljenje ledenjaka i podizanje nivoa mora, to je dakle loša vijest”, rekao je.
No uprkosa svemu postoji nada. U prvom redu jer zelene energije postaju jeftinije od fosilnih goriva, rekao je Taalas, istakavši da se planeta ne kreće više prema zatopljenju od tri do pet stepeni kao što je bilo predviđeno 2014. godine, nego prije prema zatopljenju od 2,5 do tri stepena.
“U najboljem slučaju, još bismo mogli postići zatopljenje od 1,5 stepeni, što bi bilo najbolje i za dobrobit čovječanstva i biosfere i svjetske ekonomije”, rekao je Taalas, istakavši da su 32 zemlje smanjile emisije stakleničkih plinova, a da se to nije odrazilo na rast njihovih ekonomija. “Države su se pokrenule, kao i privatni sektor”.
Izrazio je s druge strane žaljenje što samo polovica od 193 države članice UN-a ima sisteme za rano upozoravanje.
(Agencije)