Djeca migranti kreću na opasni put u Evropu bježeći od rata i siromaštva kako bi, ako se ne utope u Sredozemlju, došli u okruženje gdje ih dočekuju batine, silovanja i prisilni rad, objavio je UNICEF.
Sve je veći broj maloljetnika među migrantima i izbjeglicama, pogotovo među onima koji pokušavaju stići u Italiju iz Libije, stoji u izvještaju nazvanom “Opasnost na svakom koraku putovanja”.
Po Agenciji za izbjeglice UN-a, od oko 206.000 ljudi koji su do 4. juna ove godine stigli u Evropu, gotovo trećina su djeca.
“Svaki korak na putovanju pun je opasnosti, pogotovo za četvrtinu djece koja putuju bez roditelja ili druge pratnje”, stoji u izvještaju.
Omjer je još veći na brodovima iz Libije na kojima je devet od desetero djece bez pratnje. UNICEF je saopćio kako u Libiji ima gotovo 235.000, a u Sahelu 956.000 migranata koji se nadaju stići u Evropu.
“Postoje i snažni dokazi da kriminalne mreže trgovaca ljudima ciljaju najranjivije skupine, posebno žene i djecu”, smatra UNICEF.
“Talijanski socijalni radnici tvrde kako se i dječake i djevojke u Libiji seksualno napastuje i tjera na prostituciju, te da su neke silovane djevojke u Italiju stigle trudne”, stoji u izvještaju.
Val migranata iz Turske u Grčku znatno je usporen, no ostao je veliki problem zbrinjavanja ljudi koji su zapeli negdje na ruti, smatra UNICEF.
“Djecu se često drži iza rešetaka, u zatvorima ili pod policijskim nadzorom zbog toga što nedostaje prostora u centrima za zaštitu djece, te se ne pronalaze alternativna rješenja”, dodaje se.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra’ad Al Hussein donio je dekret o “zabrinjavajućem rastu” pritvaranja migranata u Grčkoj i Italiji, te je pozvao vlasti da pronađu alternative zatvaranju djece tokom procesa obrade njihovih zahtjeva za azilom.
Vlastima nekih država za obradu dječjih zahtjeva za azil treba do dvije godine, a procesi ujedinjenja s porodicom mogu trajati jednako dugo, saopćio je UNICEF, prenosi Hina.
Jednom kad su u Evropi, migrante i izbjeglice često se smješta u sportske dvorane, bivše vojne barake ili u druga privremena skloništa, nekad bez pristupa obrazovanju ili psihološkoj podršci.
Neki su izloženi ksenofobnim napadima, govoru mržnje i stigmatizaciji, stoji u izvještaju koji se referira na 45 podmetnutih požara u skloništima za izbjeglice u Njemačkoj u prvoj polovini ove godine.
(FENA)