Vlade su se, opet, oglušile o preuzetu obavezu da do 2030. godine zaustave krčenje i zasade nove šume u zonama gole sječe. Svijet je za 21 godinu izgubio više od 72 miliona hektara netaknutih šuma. Tako se radi profita (najčešće) globalnih korporacija uništava jedan od najefikasnijih instrumenata za ublažavanje globalnog zagrijavanja i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti. Mi ovdje smo u toku s tim globalnim kretanjima, sječe se bjesomučno ili se prepušta požarima, nekad prirodnim a nekad prigodnim – radi prenamjene šumskog u građevinsko zemljište.
Piše: Patrick Greenfield, Guardian
S engleskog prevela: M. Evtov, Riječ i djelo
Prema najnovijim podacima, na Zemlji je 2022. godine u prašumama iskrčeno područje veličine Švicarske, uprkos obećanjima svjetskih lidera da će zaustaviti uništavanje prašuma.
Od bolivijske Amazonije do Gane, prošle godine je u netaknutim prašumama svake minute uništavano 11 fudbalskih terena. Tereni prašumskih ekosistema s najvećom bioraznolikošću i najvećim skladištima ugljika raščišćavani su za stočarstvo, poljoprivredu i rudarstvo, a u nekim zemljama su zbog ekstraktivne industrije domorodačke zajednice protjerivane s vlastite zemlje.
Tropi su 2022. godine izgubili 4,1 milion hektara netaknute prašume, što je oko 10% više nego prethodne godine, po podacima koje su prikupili Institut za svjetske resurse (eng. WRI) i Univerzitet u Marylandu. Autori izvještaja upozoravaju da ljudi uništavaju jedan od najefikasnijih alata za ublažavanje globalnog zagrijavanja i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.
Prenamjena zemljišta glavni je pokretač gubitka bioraznolikosti i drugi najveći izvor emisije stakleničkih plinova, odmah iza sagorijevanja fosilnih goriva. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa praktično nije moguće bez zaustavljanja uništavanja prašuma, smatraju naučnici.
Prazna obećanja
Na COPu26 se 2021. godine više od 100 svjetskih lidera, uključujući Joea Bidena, Xi Jinpinga i Jaira Bolsonaroa, obavezalo da će do 2030. godine – u okviru obaveze koja pokriva više od 90% svjetskih šuma – zaustaviti krčenje i zasaditi nove šume. Novi podaci pokazuju da lideri ne ispunjavaju svoje obećanje.
Po gubitku tropskih netaknutih šuma u 2022. godini prednjače Brazil, Demokratska Republika Kongo (DRK) i Bolivija. Podaci za Brazil odnose se na posljednju godinu predsjedničkog mandata Jaira Bolsonara, tokom koje su iskrčena ogromna područja Amazonije. Njegov nasljednik Luiz Inácio Lula da Silva obećao je da će krčenje šuma zaustaviti, te je za ovu godinu sazvao panamazonski samit na kojem će se raspravljati o tom pitanju.
Indonezija i Malezija su, nakon značajnih korporativnih i vladinih akcija posljednjih godina, uspjele zadržati stope gubitka blizu rekordno niskih nivoa. Bolivija je jedna od rijetkih velikih šumovitih zemalja koje nisu potpisale obavezu COP26 o zaustavljanju gubitka šuma.
Gana, glavni proizvođač kakaovca za čokoladu, u posljednjih je nekoliko godina pretrpjela najveći relativni porast gubitka šuma, iako apsolutne brojke nisu velike.
Daleko od tropskih krajeva, u Rusiji je gubitak borealnih šuma usporio nakon 2021. godine, rekordne po stopi njihovog uništavanja, ali istraživači kažu da to nije pokazatelj pozitivnog trenda.
Šume su ključne za globalne klimatske uslove
Inger Andersen, koja vodi UN-ov okolišni program, pozvala je na jačanje tržišnih mehanizama kompenzacije što bi umanjilo potrebu siromašnijih država za jednokratnom zaradom od gole sječe prašuma. Zemlje poput Gabona, Brazila i Perua u kojima se nalaze šume od vitalnog značaja za globalne klimatske uslove mogle bi tako primati finansijska sredstva za rad na očuvanju šuma […].
“Šume su od vitalnog značaja za naš i život planete Zemlje. Zaustaviti deforestaciju i gubitak šuma ključni je korak ka ubrzanom djelovanju na stabilizaciji klimatske situacije, izgradnji mehanizama održanja i smanjenju gubitaka i štete usljed krize. Moramo povisiti vrijednost ugljen-dioksida zaključanog u šumama tako da ta vrijednost odražava istinsku cijenu šuma i tako spriječenih emisija, što bi onda bio dovoljan poticaj za zaštitu i očuvanje šuma”, objasnila je Inger Andersen i dodala: a
“Zaštita i obnova šuma je puno više i od cijene zaključanog ugljen-dioksida. Očuvane šume čuvaju raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, kao i egzistenciju domorodačkih i lokalnih zajednica, te održavaju kruženje vode u prirodi što pomaže stabilizaciji vremenskih prilika i štiti nas od klizišta, erozije tla i poplave. Mi si jednostavno više ne možemo priuštiti daljnji gubitak šumskog pokrivača”.
Na UN-ovim pregovorima o okolišu Brazil, Indonezija i DRK, u kojima se nalazi oko polovine preostalih svjetskih prašuma, sve više sarađuju u okviru koalicije OPEC kišnih šuma, tražeći novac za zaštitu šuma. […]
Tekst je skraćen i priređen za objavljivanje na RiDu.