Predstavnici Centra za životnu sredinu učestvovali su na konferenciji za medije koju je organizovao Grad Banja Luka povodom potvrđenog prisustva piralena u Poslovnoj zoni (tzv. “Incel”) i najnovijeg izvještaja o ispitivanju količine piralena u zemljištu u Incelu.
Za prisustvo ovog kancerogenog ulja na prostoru Incela zna se još od 2005. godine, ali je problem intenziviran nakon požara koji se dogodio u krugu zone 2019. godine.
“Budući da se tekući upravni postupci vode od strane Gradske uprave, očekujemo da Grad poduzme sve moguće mjere kako bi se kontaminirano područje što hitnije adekvatno obilježilo, odnosno da Grad iscrpi sve zakonske ovlasti da držaocima izvora štete (odgovornim subjektima) naloži trajno otklanjanje štete u što kraćem periodu”, poručio je Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu.
Rješavanju ovako ozbiljnog problema potrebno je pristupiti što hitnije i potrebno je da se uključe sve relevantne institucije, tj. da se urade dodatne analize hrane i vode, kao i zemljišta izvan Poslovne zone, kako bi se dobila stvarna slika o stepenu zagađenja. Osim toga, nadležno tužilaštvo treba da utvrdi liniju odgovornosti u ovom slučaju i kazni odgovorne. Uporedo sa svim hitnim aktivnostima potrebno je utvrditi potencijalni dosadašnji uticaj na zdravlje ljudi, upozoriti građane na opasnost od izloženosti, sve kako bi se maksimalno izbjegla daljnja šteta po životnu sredinu i zdravlje građana.
“Rješavanje pitanja piralena na prostoru Poslovne zone Incel traje neoprostivo dugo, da smo još uvijek daleko od rješenja problema, da još čak ne znamo da li se sve ovo odrazilo na zdravlje ljudi i ekosistem i u kojoj mjeri. Posebno naglašavam uticaj piralena na ljude i životnu sredinu van zone Incela. U ovom slučaju postoji vrlo jasna linija odgovornosti za cijeli ovaj haos i krajnje je vrijeme da se ta odgovornost potegne.”, istakao je prof. dr. Petar Gvero.
Centar za životnu sredinu će pratiti kompletan slučaj i u narednom periodu će protiv svih odgovornih lica, a koja su direktnim činjenjem ili propuštanjem dužne činidbe prouzročili ili omogućili izlaganje opasnosti, podnijeti tužbu radi zaštite kolektivnih prava i interesa građana. Redžib Skomorac, pravnik u Centru za životnu sredinu je naglasio “Naime, smatramo da je odgovornost Grada, u smislu pravovremenog obavještenja o izvoru štete i opasnosti, promptne zaštite i sprečavanja veće štete po životnu sredinu i zdravlje građana, veća od odgovornosti samih zagađivača koja će svakako da se utvrdi. Stoga, pozivamo gradsku upravu da, kao trenutno postupajući organ, reaguje u skladu sa zakonom, odnosno hitno, adekvatno i srazmjerno ozbiljnosti zagađenja.”
Uticaj piralena na životnu sredinu i zdravlje ljudi
Polihlorovani bifenili (PCB) su jedinjenja koja se ne pojavljuju u prirodnom okruženju. Smjese ovih jedinjenja imaju zaštićene nazive, a jedno od njih je i piralen. Zbog mogućih posljedica po zdravlje i životnu sredinu, PCB-e je zabranila većina država od 1972. godine. Međutim, PCB spadaju u dugotrajne organske zagađujuće materije, što znači da dugo opstaju u životnoj sredini i organizmima, kao i da imaju toksična dejstva.
Karcinom, poremećaj imuniteta, nervnog sistema, rada štitne i polnih žlijezda, štetni efekti na jetru, bubrege, srce i krvne sudove, oštećenja i bolesti kože, samo su neke od ozbiljnih stanja koje ova grupa jedinjenja mogu izazvati. Osobe koje su duže vremena izložene ovim jedinjenjima imaju visok rizik da razviju neko od nabrojanih oboljenja, najčešće teškog i neizlječivog karaktera. PCB su supstance koje različitim mehanizmima izazivaju karcinom kod ljudi i pojačavaju učinke drugih kancerogenih supstanci.
PCB se iz vazduha, vode i zemljišta prenosi u biljke i životinje, te se može nakupljati u organizmima. U biljkama se nakuplja najviše u listovima i u drugim nadzemnim dijelovima biljaka. Vodeni organizmi akumuliraju PCB, i to najviše u masnom tkivu. Nakupljanje je prisutno i kod ljudi, kao vrste na vrhu lanca ishrane, i koncentracija u masnim tkivima čovjeka je i do 100 puta veća nego u hrani koju jede.
Najveća opasnost od PCB je putem unosa kontaminiranom prehrambenim proizvodima, i to ribom, mesom, mlijekom i mliječnim proizvodima. O zagađenju ovih prehrambenih proizvoda, na lokalitetu koji gravitira poslovnoj zoni, još uvijek nema saznanja. Ispravnost pobrojanih namirnica je u domenu pretpostavke, što je nedopustivo, zbog čega moraju da se provedu detaljna istraživanja.
Više o uticaju piralena na zdravlje ljudi i životnu sredinu možete pročitati u Elaboratu o uticaju piralena (PCB-a) na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Loading...
Reload document 
Open in new tab