Jedan mjesec vrtlarenja u zatvorenom prostoru povećalo je bakterijsku raznolikost kože i bilo povezano s višim razinama protuupalnih molekula u krvi, pokazalo je zajedničko istraživanje Univerziteta u Helsinkiju, Finskog instituta za prirodne resurse i Univerziteta Tampere.
U svojoj doktorskoj tezi Mika Saarenpää istraživao je kako se izloženost mikrobima koja promiče zdravlje urbanih stanovnika, posebno njihovu imunološku regulaciju, može lako povećati kroz smislene aktivnosti integrirane u svakodnevni život.
Prethodno je pokazano da kontakt s prirodnim materijalima bogatim mikrobima mijenja ljudsku mikrobiotu. U Saarenpääovoj studiji ispitanici su se posvetili urbanom vrtlarstvu kao prirodnoj aktivnosti za njih, koja može rezultirati dugoročnim promjenama u funkcioniranju imunološkog sistema.
“Jedan mjesec urbanog vrtlarstva u zatvorenim prostorima povećao je raznolikost bakterija na koži ispitanika i bio je povezan s višim razinama protuupalnih citokina u krvi. Grupa je koristila medij za uzgoj s visokom mikrobnom raznolikošću koji oponaša šumsko tlo,” kaže doktorski istraživač Mika Saarenpää s Fakulteta bioloških nauka i nauka o okolišu Univerziteta u Helsinkiju.
Nasuprot tome, kontrolna skupina koristila je mikrobno siromašnu podlogu na bazi treseta. Prema Saarenpääu, nisu uočene promjene u krvi ili mikrobioti kože tih učesnika. Treset je najčešće korišten uzgojni medij u svijetu, a utjecaj njegove proizvodnje na okoliš izrazito je negativan. Štaviše, Saarenpääovo istraživanje pokazuje da ne donosi zdravstvene prednosti poput medija koji oponaša raznoliko šumsko tlo.
“Znamo da urbanizacija dovodi do smanjenja izloženosti mikrobima, promjena u ljudskoj mikrobioti i povećanja rizika od imunološki posredovanih bolesti. Ovo je prvi put da možemo pokazati da smislena i prirodna ljudska aktivnost može povećati raznolikost mikrobiote zdravih odraslih osoba te ujedno dorpinijeti regulaciji imunološkog sistema”, naglašava Saarenpää.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA