Na današnjoj sjednici Generalne skupštine UN-a izglasana je rezolucija o Srebrenici.
Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, 19 je bilo protiv, a 68 je bilo suzdržanih.
U samoj rezoluciji se navodi da je cilj da se okonča nekažnjivost za zločine genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih kršenja međunarodnog prava. Rezolucijom se želi postići održivi mir, pravda, istina i pomirenje.
Iako i po samoj Konvenciji o genocidu jasno da je odgovornost za genocid individualna, odnosno ona podrazumijeva naredbodavce i one koji provode, to je dodatno naglašeno ovom rezolucijom zahvaljući amandmanu Crne Gore, kako bi se spriječila retorika da se rezolucijom želi staviti etiketa jednom narodu.
Održavanje stabilnosti
– Krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizirana, nije kolektivna i da ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini – piše u amandmanu Crne Gore.
Rezolucija naglašava Sud BiH, Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove kao centralno mjesto u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja za obnovu i održavanje mira u BiH.
Veoma važno je i to što rezolucija naglašava predanost održavanju stabilnosti i njegovanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini.
U rezoluciji se navodi da se ona donosi u svjetlu tridesete godišnjice genocida, koja će se obilježiti sljedeće godine.
U nastavku donosimo svih sedam tačaka Rezolucije o Srebrenici.
1. Odlučuje se da se 11. juli proglasi međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;
2. Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;
Veličanje ratnih zločina
3. Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanje zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, započinjući tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;
7. Poziva sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucija da obilježavaju međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.
Agencije