Koalicija REKOM nastoji utvrditi činjenice o počinjenju ratnih zločina i sastaviti poimenični spisak žrtava vojnika i civila.
Cilj prezentacije istraživanja ljudskih gubitaka i zatočeničkih objekata u vrijeme ratova na teritoriji bivše Jugoslavije Koalicije REKOM je podrška mandatu Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i poimeničnom popisu svih žrtava vojnika i civila, javlja Anadolija.
Prema riječima osnivača Fonda za humanitarno pravo u Srbiji Nataše Kandić, glavni akcent u prezentacijama ovoga puta stavljen je na izglede i zagovaranje da inicijativa REKOM bude uključena u Berlinski proces, koji četvrti samit održava sljedeće godine u Rimu.
“Rezultati koje smo mi do sada skupili su relevantni, pre svega zato što ta komisija za koju se mi zalažemo neće početi od nule. Mi smo do sada prikupili podatke iz više izvora i potpuno utvrdili identitet oko 20.000 onih koji su izgubili život u ratovima devedesetih”, rekla je Kandić.
Osnivanje regionalne komisije prioritet
Ona je navela da, imajući u vidu da je suđenjima pred Haškim tribunalom utvrđen identitet između 8.000 i 9.000 žrtava ratnih zločina, kada se sve te brojke saberu, do brojke između 25.000 i 26.000 žrtava vojnika i civila o kojima su utvrđeni rezultati i koji su provjerljivi.
“Zato mi kažemo da je ovo jedinstvena, istorijska prilika da političari, premijeri zemalja Zapadnog Balkana donesu zajedničku odluku o osnivanju regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima, o žrtvama, počiniocima, a isto tako i svedocima”, rekla je Kandić.
Slaven Rašković, koordinator i glavni istraživač u Hrvatskoj, iznio je rezultate dosadašnjih istraživanja, koje se obavljaju od 2000. godine, o poginulima tokom rata u Hrvatskoj.
“Na osnovu svih izvora koje smo prikupili, mi smo u našoj bazi barem iz jednog izvora evidentirali preko 15.000 žrtava. Međutim, našom metodologijom, koja zahtijeva provjeru više izvora, kao i utvrđivanje opisa okolnosti svakog od stradanja tih žrtava, mi smo do sada utvrdili preko 7.000e žrtava”, rekao je Rašković i dodao da su preko 2.500 žrtava pripadnici vojnih formacija i paravojnih formacija državljana Srbije i Crne Gore.
Iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini Dženana Karup-Druško navela je da su u protekle tri godine, koliko traje njihovo istraživanje, dokumentirali šest mjesta zatočenja i logora u Bosni i Hercegovini, u kojima je, prema procjenama, bilo zatvoreno oko 160.000 ljudi.
“Našim istraživanjem obuhvatili smo sva mjesta zatočenja, dakle mjesta koja su bila pod kontrolom srpskih snaga, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske, paravojnih jedinica, mjesta koja su bila pod kontrolom hrvatskih snaga, Armije Bosne i Hercegovine i [samozvane] narodne odbrane, vojnih snaga koje su bile pod upravom Fikreta Abdića u vrijeme kada je u zapadnoj Bosni proglasio autonomnu pokrajinu”, navela je Karup-Druško.
Kako je dodala, pokušali su popisati zatočene ljude u pogledu pola, nacionalnosti, ali to nisu uspjeli, jer u mjestima zatočenja nije bilo spiska ljudi koji su bili zatvoreni.
“Na osnovu našeg istraživanja, došli smo do procjena da je bilo zatočeno u ovih šest objekata oko 88.000 Muslimana, oko 12.500 Srba i oko 4.500 Hrvata”, dodala je Karup-Driško.
Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosova predstavio je preliminarne rezultate o broju žrtava koje su ubijene ili nestale od 1. januara 1998. godine do 31. decembra 2000. godine, u vezi s ratom na Kosovu.
“Ukupno u ovom periodu, u vezi s ratom na Kosovu, ubijeno ili nestalo je 13.535 osoba. Od njih je većina, 13.173, izgubila život ili nestala na teritoriji Kosova. Etnička pripadnost ubijenih i nestalih je sljedeća: 10.812 su Albanci, među njima 676 su civili; zatim 2.197 Srba, među njima 1.196 su bili civili u trenutku kada su ubijeni ili kada su nestali. Pripadnici Roma, Aškalija i Egipćana su imali 275 ubijenih ili nestalih osoba, 95 Bošnjaka i 156 drugi”, naveo je Blakaj.
(Agencije)