Astronomi su u ponedjeljak upozorili da svjetlosno onečišćenje što ga stvara sve veći broj satelita koji kruže oko Zemlje predstavlja “neviđenu globalnu prijetnju za prirodu”, prenijela je Hina.
Broj satelita u niskoj Zemljinoj orbiti više se nego udvostručio od 2019. godine kada je američka kompanija SpaceX lansirala prvu “megakonstelaciju” koja se sastoji od više tisuća satelita.
Uskoro je planirano lansiranje čitave armade novih internetskih konstelacija, što znači još više satelita na već zagušenom području manjem od 2000 kilometara iznad Zemlje.
Svaki novi satelit povećava rizik od udara u drugi objekt koji kruži oko Zemlje, a tako nastaje još više krhotina.
To može stvoriti lančanu reakciju pri čemu kaskadni sudari stvaraju sve manje djeliće krhotina, dodatno povećavajući oblak “svemirskog smeća” koji reflektira svjetlost natrag prema Zemlji.
U nizu radova objavljenih u časopisu Nature Astronomy astronomi upozoravaju da ovakvo sve veće svjetlosno onečišćenje prijeti budućnosti njihove profesije.
U jednom od njih iznose podatak o tomu da su prvi put izmjerili koliko bi svjetlije noćno nebo financijski i znanstveno utjecalo na rad velike zvjezdarnice.
Modeli su pokazali da će za astronomski opservatorij Vera Rubin, golemi teleskop koji se trenutno gradi u Čileu, u idućem desetljeću najtamniji dio noćnog neba postati 7,5 posto svjetliji.
Jedan od autora studije John Barentine iz Dark Sky Consultinga, tvrtke sa sjedištem u američkoj saveznoj državi Arizoni, AFP-u je kazao da bi to smanjilo broj zvijezda koje zvjezdarnica može vidjeti za oko 7,5 posto.
Istaknuo je da bi to moglo produljiti istraživanja zvjezdarnice za gotovo godinu, što bi stajalo oko 21,8 milijuna dolara.
Dodao je i da postoji još jedna cijena svjetlijeg neba koju je nemoguće izračunati, a to su nebeski događaji koje čovječanstvo nikada neće moći promatrati.
Upozorio je da bi povećanje svjetlosnog onečišćenja moglo biti čak i gore nego što se dosad mislilo.
U drugoj studiji korišteno je opsežno modeliranje koje ukazuje na to da aktualna mjerenja svjetlosnog onečišćenja znatno podcjenjuju ovaj fenomen.
Sve svjetlije noćno nebo neće utjecati samo na rad profesionalnih astronoma i glavnih zvjezdarnica, upozorili su istraživači.
Aparna Venkatesan, astronomkinja sa Sveučilišta u San Franciscu kaže da ta pojava ugrožava i “naš drevni odnos s noćnim nebom”.
“Svemir je naše zajedničko naslijeđe i naš predak, onaj koji nas povezuje kroz znanost, pripovijedanje, umjetnost, priče o porijeklu i kroz kulturnu tradiciju. Ono je sada u opasnosti”, rekla je za časopis Nature.
Grupa astronoma iz Španjolske, Portugala i Italije pozvala je znanstvenike da “zaustave ovaj napad” na prirodnu noć.
“Gubitak prirodnog aspekta netaknutog noćnog neba za cijeli je svijet, čak i na vrhu K2, na obali jezera Titicaca ili na Uskršnjem otoku, globalna prijetnja za prirodu i za kulturnu baštinu bez presedana”, složni su astronomi.
Stoga su pozvali na drastično ograničenje megakonstelacija satelita, koje će, “ne zaustave li se, postajati sve gore. Dodaju da se “ne bi smjela odbaciti ni mogućnost njihove zabrane”.
Sa žaljenjem su kazali kako su svjesni toga da je “naivno nadati se kako će se svemirska ekonomija na nebu ograničiti” s obzirom na ekonomske interese koji su u igri.
(Agencije)