Vlada Crne Gore je utvrdila tekst prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim je predviđeno da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina Crne Gore prije 1918. godine.
Mitropolija Crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) se protivila prvoj verziji zakona, navodeći da se njome otvara prostor za oduzimanje crkvene imovine.
Vlada je, nakon toga, zakon vratila na dodatne konsultacije, između ostalih, i s Venecijanskom komisijom, prenosi Anadolija.
“Riječ je izuzetno liberalnom zakonu, koji osigurava viši stepen slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti i značajno viši stepen prava i sloboda nego bilo koji zakon iz ove oblasti u našem okruženju. Utvrđeni predlog garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nisu vjernici”, kazali su u Vladi nakon sjednice u četvrtak u Podgorici.
Ističe se da prijedlog zakona utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, koja je kroz vjekove građena i sticana od javnih prihoda države.
Kako se pojašnjava, propisano je da će državna imovina biti svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice.
“Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Svako sporenje u vezi vlasništva nad vjerskom imovinom bit će rješavano pred nadležnim sudom, kao i svaki drugi imovinski spor, u skladu s važećim zakonima u Crnoj Gori”, tvrde u Vladi.
U prijedlog zakona su, kako se ističe, uvrštene preporuke Venecijanske komisije, koje preciziraju da djelovanje vjerske zajednice može biti ograničeno samo ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, javnog poretka, zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.
Navodi se i da je ostavljena šira sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica.
“Izričito je utvrđeno da vjerska zajednica čiji je vjerski centar u inostranstvu nema obavezu da se registruje, već slobodno odlučuje o tome da će zahtijevati upis. pri čemu neregistrovane vjerske zajednice ne mogu imati svojstvo pravnog lica. Zakon dozvoljava i registraciju svake vjerske zajednice koja ima najmanje tri punoljetna vjernika, koji čak ne moraju ni biti državljani Crne Gore, ukoliko imaju odobren stalni boravak u skladu sa zakonom”, kazali su u Vladi.
Prijedlogom zakona, koji će biti dostavljen Skupštini Crne Gore, uvode se dodatni uslovi u postupku sudske zabrane djelovanja vjerske zajednice i propisuje mogućnost finansiranja aktivnosti vjerskih zajednica iz državnog budžeta i budžeta lokalne samouprave.
(Agencije)