“Trenutni događaji u Slavonskom Brodu samo su kulminacija dugogodišnje nebrige Vlade i nadležnih institucija o građanima i okolišu toga kraja”, poručili su iz Zelene akcije povodom jedne od najvećih ekoloških katastrofa u Hrvatskoj i zatražili od Vlade i nadležnog ministarstva da preuzmu odgovornost za hitnu sanaciju zagađenja, utvrđivanje odgovornosti za nastalu štetu te da se pristupi sustavnom rješavanju problema zagađenja u Slavonskom Brodu.
Izvor: H-Alter
Također, Zelena akcija ponavlja zahtjev za moratorij na sva nova istraživanja i eksploataciju ugljikovodika na kopnu i moru jer se još jednom pokazalo da Vlada nije u stanju održavati ni upravljati postojećim sustavom. Nedopustivo je izdavati nove koncesije i ulagati u novu fosilnu infrastrukturu.
Napominju kako u Slavonskom Brodu već sedam dana gotovo 100 tisuća ljudi nema pitku vodu zbog istjecanja još neutvrđenih količina naftnih derivata. Usprkos tvrdnjama i obećanjima nadležnih institucija, na ovom se primjeru jasno vidi kako nisu u stanju reagirati na vrijeme i pružiti adekvatnu informaciju i rješenja.
Nakon što je 2016. godine potpisala ugovore s nekoliko naftnih kompanija upravo za područje Slavonije, Vlada je za 2018. najavila otvaranje novih koncesija u sjevernoj Hrvatskoj te Lici i Dinaridima. Zelena akcija tijekom zadnjih nekoliko godina upozorava na potencijalne štetne posljedice fosilne industrije na ljude i okoliš, posebno na štetan utjecaj havarije na podzemne vode. Nažalost upravo u Slavonskom Brodu ostvario se najcrnji scenarij te je jasno da institucije nisu spremne reagirati na vrijeme, a najveću će cijenu platiti građani i građanke.
Zagađenje okoliša je stalna i kontinuirana pojava povezana s istraživanjem i eksploatacijom i transportom nafte i plina čak i bez nesreća. Međutim, u slučaju velike nesreće, posljedice za zdravlje i živote ljudi su katastrofalne, a posebno u kraju uvelike ovisi o poljoprivredi i stočarstvu kojima je preduvjet čista voda i zdrava priroda.
Osim lokalnih zagađenja poput ovoga, fosilna industrija emisijama doprinosi i klimatskim promjenama, jednom od najurgentnijih problema današnjice. Ako želimo zadržati porast globalne temperature ispod 1.5 C kao što nalaže Pariški sporazum kojeg je i Hrvatska ratificirala, potrebna je hitno napuštanje fosilnih goriva te prelazak na niskougljično gospodarstvo.