Umjesto zvuka točka, kamena i žrvnja, u Grabovici se čuju mašine. Najavljuje se početak radova kojima će se rijeka ukrotiti, te izgraditi kilometarski cjevovod kroz šumu. Korito bi tako, strahuju mještani ostalo suvo, a živi svijet okolo bio bi mrtav.
Stanovništvo protiv: “Generalno ni jedna voda ne treba da se stavi u cijev jer je to naš izvor života…Duboka ima dva vodopada lijepa, to pogotovo ne smije da se stavi u cijev.”
Čak trinaest vodenica mljelo je žito prije rata, samo na jednoj rijeci. Vodenice sa Duboke uglavnom ne rade, ali neke još čuvaju tradiciju. Tako je i na imanju Ranka Kuzmića, koji strahuje da bi najavljena gradnja hidroelektrane sve uništila.
“Možda mi je to nešto najviše, ako mi uzmu tu vodu, ona ostaje između vodazahvata i centrale dolje koju hoće da grade. Ako to urade jednostavno mogu tu vodenicu koja je 100 godina stara da zatvorim, a ona je hranila mnoge porodice. Sva vlast je korumpirana i ovo ništa njima ne znači”, rekao je Ranko Kuzmić.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dalo je 2017. godine ekološku dozvolu DSM ELEKTRUSU iz Kotor Varoša, za gradnju male hidrocentrale instalisane snage oko 250 KW. Kao vlasnik firme navodi se Dragoslav Jotanović, a interesantno je da je kompanija u pojedinim godinama imala samo po jednog zaposlenog. Hunting energy iz Kneževa ipak, sve češće se pominje kao novi investitor sa starim papirima. Firma je to koja je račune otvorila prije mjesec i po dana, 24. januara, a nema podataka o ranijoj aktivnosti. Koalicija za zaštitu Duboke dokumentovala je neusglašenosti u vezi katastarskih čestica koje su privatne, a bile su navedene u spisima za dobijanje ekološke dozvole. Tvrde da sve nije u skladu sa Prostornim planom Republike Srpske do 2025 , gdje je na strani 106.navode naznačena gradnja Spomenika prirode ,,Kanjon rijeka Duboka – vodopad Skakavac“.
Četiri gusto kucane stranice nezakonosti i neusaglašenosti za resornog ministra su nepoznanica. Tvrdi dozvole su date prije njegovog stupanja na dužnost, a uočio je tehničku grešku zbog pogrešno napisane dužine cjevovoda.
Ne bi bio ni prvi ni posljednji slučaj, da Ministarstvo po nalazu inspekcije ukine datu ekološku dozvolu, zaključuje ministar dajući nadu mještanima da će sačuvati svoju djedovinu netaknutom. U Federaciji Bosne i Hercegovine u avgustu 2025, nastupa potpuna zabrana gradnje mini hidrocentrala, a do tada se mogu završiti samo one za koje je koncesija izdata do avgust 2022.godine. Ipak u RS su investitori u naletu bacili oko da ukrote Bjelavu, Plivu, Rastoku, Drinjaču, Rzav, Bistricu, Bosnu, Crnu Rijeku, Janj, Vrbanju, Ćehotinu, Vrbas, Sutjesku, Ilomsku, Lim, Željeznicu, Miljacku, Praču, te mnoge druge rijeke.