Vojna potrošnja u svijetu dostigla najviši nivo od Hladnog rata

Svjetska vojna potrošnja dosegnula je 2019. godine najvišu razinu od Hladnog rata, a na čelu potrošnje je SAD, pokazuje izvješće Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (Stockholm International Peace Research Institute – SIPRI).

Ukupna vojna potrošnja u svijetu tijekom 2019. godine uvećana je za 3,6 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1.917 milijardi dolara, što je najviše godišnje povećanje od od 2010. godine, navodi SIPRI.

“Vojna potrošnja dosegnula je najvišu razinu od kraja Hladnog rata” u 1989. godini, rekao je za AFP Nan Tian, istraživač stockholmskog instituta, prenosi Beta.

Najveći vojni proračun je onaj SAD-a, koji je porastao 5,3 posto 2019. godine na 732 milijarde dolara, odnosno na 38 posto svjetskih vojnih rashoda.

Nagli rast Kine i Indije

Nakon sedam godina pada, vojni rashodi SAD-a ponovno su počeli rasti 2018. godine.

Iza SAD-a je Kina, sa 261 milijardom dolara, odnosno povećanjem od 5,1 posto u godinu dana, te Indija, sa 71,1 milijardom dolara, odnosno godišnjim povećanjem od 6,8 posto.

Iako su tijekom posljednjih 25 godina izdaci Kine za vojsku pratili ekonomski rast zemlje te investicije također odražavaju kinesku ambiciju da ima vojsku svjetske klase, rekao je Nan Tian.

“Kina je otvoreno rekla da u biti želi biti konkurent SAD-u kao vojna supersila”, kazao je on.

Taj rast kineske vojne potrošnje objašnjava i rast Indije, navodi SIPRI.

“Tenzije i rivalitet Indije prema Pakistanu i Kini su među odlučujućim faktorima rasta vojnih rashoda” zemlje, rekao je Siemon Wezeman, također istraživač u Institutu, navodi se u priopćenju.

Vodećih pet država po vojnim ulaganjima su SAD, Kina, Indija, Rusija i Saudijska Arabija, i tih pet država zajedno čine čak 62 posto globalne vojne potrošnje.

Njemačka, koja je sedma po vojnim ulaganjima, iza Francuske, zabilježila je najveći rast među prvih 15 zemalja po vojnim ulaganjima.

Percepcija povećanja ruske prijetnje

Vojni rashodi Njemačke su porasli 10 posto 2019. godine, na 49,3 milijarde dolara, djelomično zbog percepcije povećanja ruske prijetnje, navode autori izvješća.

Iako je poslednjih godina ubrzan rast vojne potrošnje, ta tendencija mogla bi se preokrenuti zbog pandemije novog korona virusa, koja je pogodila svjetsko gospodarstvo, ocijenio je Tian.

U vrijeme kada se svijet kreće prema potencijalnoj recesiji, Tian smatra da vlade trebaju preispitati svoje vojne izdatke naspram sektora kao što su zdravstvo i obrazovanje.

“Vrlo je vjerojatno da će to imati realan efekt na vojne rashode”, kazao je Tian.

Dodao je kako povijest pokazuje da smanjenje vojnih rashoda u kontekstu krize nikad ne traje dugo.

“Moglo bi se dogoditi da [vojni] rashodi padaju od jedne do tri godine, a zatim da bude novi porast u godinama koje slijede”, rekao je Tian.

(Agencije)