Velika međunarodna studija sugerira da je od pandemije do danas došlo do naglog porasta onoga što se naziva „problematičnim“ korištenjem društvenih mreža među mladima.
Istraživači evropskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na koje se poziva BBC, došli su do tog zaključka nakon anketiranja gotovo 280.000 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina u 44 zemlje.
Studija o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi pokazala je da je u prosjeku 11 posto ispitanika koristilo društvene mreže na problematičan način 2022. godine, u usporedbi sa sedam posto iz 2018. godine.
Autori izvještaja navode da rezultati „izazivaju zabrinutost zbog utjecaja digitalne tehnologije na mentalno zdravlje i dobrobit evropske omladine“.
„Problematično korištenje najčešće je među 13-godišnjacima, vrhunac je u ranoj fazi adolescencije i vjerovatnije je da će ga prijaviti djevojčice nego dječaci“, rekla je doktorica Jo Inchley sa Sveučilišta u Glasgowu, međunarodna koordinatorica studije.
„Otkrili smo i da nešto više od trećine adolescenata izjavljuje da su u stalnom online kontaktu s prijateljima i drugima. To znači da su gotovo cijeli dan povezani“, dodala je.
No, izvještaj ne zaključuje da je vrijeme provedeno na internetu uvijek štetno. Tinejdžeri koji su učestali korisnici društvenih mreža izvijestili su o jačoj vršnjačkoj podršci i društvenim vezama.
Za „problematičnu“ manjinu utvrđeno je da je korištenje društvenih mreža povezano sa simptomima nalik ovisnosti, a koji uključuju zanemarivanje drugih aktivnosti u korist provođenja vremena na društvenim mrežama, ulaženje u rasprave i laganje o tome koliko vremena provode na internetu te nemogućnost uspostave samokontrole.
Studija, također, naglašava zabrinutost zbog udjela tinejdžera, za koje se smatra da su u opasnosti od „problematičnog“ igranja videoigara, što se više odnosi na dječake nego na djevojčice.
Doktor Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Evropu, rekao je da rezultati jasno pokazuju da društvene mreže mogu imati i pozitivne i negativne posljedice za mlade.
Rekao je da je potrebno više edukacije o digitalnoj pismenosti kako bi se pomoglo mladima da razviju zdrav pristup internetu.
„Jasno je da trebamo trenutnu i trajnu akciju kako bismo pomogli adolescentima da izbjegnu štetnu upotrebu društvenih mreža, za koju se pokazalo da dovodi do depresije, maltretiranja, anksioznosti i lošeg akademskog uspjeha“, rekao je Kluge.
(Agencije)