Uprkos uspješnim naporima za ublažavanje klimatskih promjena, negativni trend nastaviće se i u narednim decenijama, upozorio je generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Petteri Taalas.
“Još uvijek možemo utjecati na ovu situaciju, ali negativan trend klimatskih promjena će se ionako nastaviti do 2060-ih”, rekao je Taalas u razgovoru za Anadoliju.
Kako je kazao, ukoliko svijet bude uspješan u ublažavanju klimatskih promjena, mogao bi postepeno ukinuti ovaj negativni trend.
“Međutim, otapanje glečera i porast nivoa mora je igra koju smo praktično izgubili i koja će se nastaviti u narednim hiljadama godina”, rekao je Taalas.
Ističući da će to biti dugoročna prijetnja za mnoge dijelove svijeta, posebno za priobalna područja i mediteransku regiju, Taalas je rekao da je dobra vijest da svijet sada ima tehnološka sredstva da bude uspješan u ublažavanju klimatskih promjena.
Također, zemlje su počele djelovati protiv klimatskih promjena, rekao je on, ali je naveo da su potrebni i napori onih država koje prolaze kroz ekonomsku tranziciju.
Iako svijet ima dobar način da bude uspješan u ublažavanju klimatskih promjena s padom cijena solarne energije i energije vjetra i rastućom količinom električnih vozila, generalni sekretar smatra da nije izgledno da će postići cilj održavanja globalnog zagrijavanja na nivou ispod 1,5 stepeni Celzija.
“Zasad još ne idemo ka pariškom cilju od 1,5 stepeni, što je izazov. Moramo pojačati naše napore za ublažavanje klimatskih promjena”, rekao je on, dodajući da bi, kako navodi naučna zajednica, cilj od 1,5 stepeni bio najbolji za dobrobit ljudi, za biosferu, ali i za globalnu ekonomiju.
Taalas je istakao kako postoje dvije žarišne tačke u svijetu gdje su zagrijavanje i klimatske promjene “efikasnije” nego drugdje.
“Broj jedan je Arktik, a drugo najveće zagrijavanje koje smo vidjeli je u mediteranskom regionu. Ovaj negativni trend bi se ionako trebao nastaviti u narednim decenijama”, poručio je.
Dodao je da to znači da će mediteranski region postati “topliji i sušniji”, a u obalnim područjima će porast nivoa mora također imati uticaja.
“I to su, naravno, loše vijesti za poljoprivredu. To su loše vijesti za turizam i dobrobit ljudi u tom dijelu svijeta”, dodao je.
Što se tiče situacije u Turskoj, za koju se očekuje da će biti među zemljama koje će snažnije osjetiti uticaj klimatskih promjena, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije je rekao da će zemlja u budućnosti bilježiti “mnogo više temperature, posebno tokom ljetne sezone.”
“Količina padavina će biti manja, a isparavanje tla će se povećati. I postepeno ćemo vidjeti i uticaje na porast nivoa mora, a na duge staze postoji rizik od porasta nivoa mora od nekoliko metara. Međutim, to je prilično spor napredak”, rekao je Taalas.
On je, međutim, dodao da će tokom narednih decenija intenziviranje toplotnih talasa i suša biti “češće”.
Taalas je također govorio o godišnjem izvještaju WMO-a o klimatskim promjenama u 2022. objavljenom u petak.
U izvještaju se, kako je kazao, navodi da su klimatske promjene nastavile napredovati od planinskih vrhova do okeanskih dubina 2022. godine, dok su suše, poplave i toplotni talasi pogodili zajednice na svim kontinentima, koštavši milijarde dolara.
“Krajem prošle godine ponovo smo oborili rekorde u glavnim koncentracijama stakleničkih plinova, ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida, a posljednjih 10 godina najtoplije su dosad te smo dostigli 1,15 stepeni zagrijavanja”, rekao je Taalas.
Kako je kazao, svijet je nedavno bio blizu porasta nivoa mora od pet milimetara godišnje, dok je istovremeno zabilježena rekordno niska količina morskog leda u području Antarktika.
Također, prošle godine se dogodilo nekoliko ekstremnih vremenskih pojava, naveo je on, navodeći primjer jakih poplava u Pakistanu i toplotnih talasa u Evropi, Kini, SAD-u i jake suše u Meksiku.
“Dakle, još nismo vidjeli poboljšanje u stvarnoj atmosferi, a svi ovi klimatski indikatori se kreću u pogrešnom smjeru”, upozorio je Taalas.
Prema izvještaju, padavine u istočnoj Africi bile su ispod prosjeka pet uzastopnih vlažnih sezona, što je najduži niz u posljednjih 40 godina, dok se 20 miliona ljudi suočilo s akutnom nesigurnošću hrane.
Rekordna kiša u julu i augustu dovela je do velikih poplava u Pakistanu, usmrtivši 1.700 ljudi i raselivši skoro osam miliona, dok se ukupna šteta i ekonomski gubici procjenjuju na 30 milijardi dolara, navodi se u saopštenju.
U međuvremenu, u Španiji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Portugalu je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom bio veći od 15.000.
U Somaliji je skoro 1,2 miliona ljudi interno raseljeno zbog katastrofalnih posljedica suše na život stočara i poljoprivrednika u 2022, navodi se u izvještaju.
(Agencije)