Sat za planetu Zemlju obilježava se 24. marta gašenjem svjetla u 20:30 sati, a iz WWF-a pozivaju sve gradonačelnike da se odazovu akciji i zamrače znamenitosti u svojim gradovima.
Bosna i Hercegovina uključena je u ovu inicijativu, a broj gradova koji sudjeluju u obilježavanju raste iz godine u godinu. Prošle godine je više od 14 gradova isključilo svoju javnu rasvjetu.
WWF-ova inicijativa Sat za planet Zemlju ponovno će ujediniti milione ljudi diljem svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planetu. Kako je naš zajednički dom suočen s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, najveći svjetski pokret za okoliš usmjeren je na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti, navodi se u priopćenju za javnost iz WWF-a Adria.
Započevši simboličnim gašenjem svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Budući da se globalna biološka raznolikost smanjuje zastrašujućom brzinom, Sat za planet Zemlju će se ove godine usredotočiti na djelovanje u smjeru biološke raznolikosti i prirode.
“Biološka raznolikost je temelj našeg živog planeta. Danas, kako guramo planet i njegove prirodne sustave prema rubu, Sat za planet Zemlju je naša šansa da iskoristimo svoju moć, kao pojedinci i kao kolektiv, da zaštitimo ovo tkivo života u zamjenu za sve što nam daje. Za dobrobit cijelog života na Zemlji kao i naše vlastite budućnosti “, rekao je generalni direktor WWF International Marco Lambertini.
U proteklom desetljeću, WWF je kroz Sat za planet Zemlju pomogao temu klimatskih promjena prenijeti iz konferencijskih dvorana u boravke naših domova. Sada je trenutak, kako navode iz WWF-a, da se isto učini s biološkom raznolikošću o kojoj smo svi ovisni.
Kroz slogan ‘Connect2Earth’ (poveži se sa Zemljom) ovogodišnji Sat za planet Zemlju ističe najvažnije probleme zaštite okoliša. Kolumbijci će od vlade zahtijevati prestanak krčenja šuma do 2020. godine. Francuska Polinezija krenut će u zaštitu pet milijuna kvadratnih kilometara mora, dok će se Indijci obvezati na promjenu prema održivijem životnom stilu.
U našoj regiji WWF će kroz Sat za planet Zemlju istaknuti povezanost bioraznolikosti i klimatskih promjena.
“U Bosni i Hercegovini usredotočeni smo na močvare i hitnu potrebu za njihovom revitalizacijom. U Hrvatskoj inicijativu usmjeravamo na zaštitu rijeke Drave na kojoj je planirana izgradnja dviju hidroelektrana. Uskoro ćemo pokrenuti peticiju za njezin spas”, istaknuo je Zoran Šeremet iz odjela za komunikacije WWF Adrije u BiH.
Prema njegovim riječima, u Sloveniji se privodi kraju peticija za spas rijeke Mure kojoj prijeti izgradnja osam hidroelektrana. U Albaniji je fokus na rijeci Valboni, gdje se grade dvije hidroelektrane, a u planu je i izgradnja dodatnih, istaknuo je Šeremet.
“Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih vrsta na svijetu (81 posto u posljednjih 50 godina) uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. Ovo smanjenje je više nego 100 puta brže od propadanja kopnenih vrsta. S našim slatkovodnim ekosustavima koji su već ugroženi postojećim hidroelektranama izgrađenim bez mjera zaštite okoliša, i s više od 2.700 novih brana planiranih u regiji, hidroenergetika je jedna od najznačajnijih prijetnji našoj bioraznolikosti. Gubitak slatkovodnih ekosustava smanjuje našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama”, upozoravaju iz WWF-a Adria.
Na danas pokrenutoj internetskoj stranici connect2earth.org svi su pozvani napisati što za njih znače biološka raznolikost i priroda. Napravljena u partnerstvu s tajništvom Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda ta platforma služi za osvještavanje o vrijednostima bioraznolikosti pokretanjem globalnih razgovora o temama kao što su klimatske promjene, zdravi oceani i održivo poslovanje. Taj projekt podržava Njemačko savezno ministarstvo zaštite okoliša, očuvanja prirode, graditeljstva i nuklearne sigurnosti, uz financiranje Međunarodne inicijative za klimatske promjene.
(FENA)