Većina stanovništva svijeta već je imala iskustva s ekstremnom, rekordnom vrućinom, dugotrajnom sušom ili pljuskovima, ojačanim posljedicama globalnog zagrijavanja, za koje je odgovorna aktivnost ljudi, utvrđeno je istraživanjem nove vrste.
U prvoj takvoj studiji naučnici su analizirali podatke iz meteoroloških stanica širom svijeta i izračunali da je u 85 posto slučajeva rekordno najtopliji dan u godini nosio “otiske klimatskih promjena”.
Plinovi od sagorijevanja uglja, nafte i prirodnog plina, koji u atmosferi zadržavaju toplotu, utječu na to da su ti podaci učestaliji ili veći, prenosi Beta.
“Svijet nije baš u tački u kojoj svaki rekord temperature ‘ima otisak ljudskog prsta’, ali se tome približava”, rekao je glavni autor studije, klimatolog s Univerziteta Stanford Noah Diffenbaugh.
Utjecaj klimatskih promjena primijećen je u 57 posto podataka o evidenciji najmanjih padavina u godini i u 41 posto podataka o evidenciji najveće kiše u periodu od pet dana, piše u studiji, koju je objavila američka Nacionalna akademija nauka.
U posljednjih nekoliko godina istraživači su došli do općeprihvaćene naučne tehnike utvrđivanja je li neki pojedinačni ekstremni meteorološki događaj učestaliji ili jači zbog klimatskih promjena.
To obično uključuje ranije meteorološke podatke i obimne računarske modele koji simuliraju koliko bi se često neki događaj dešavao bez zagrijavanja stakleničkim plinovima i to se poredi s time koliko se to često zaista i dešava.
Drugi naučnici kažu da se Diffenbaughova studija razlikuje i da je korisna po tome što se ne bavi samo nekim pojedinačnim događajem, kao što je petogodišnja suša u Kaliforniji.
Umjesto toga on primjenjuje tehniku praćenja meteoroloških stanica kao cjeline, širom svijeta, izjavio je klimatolog s Univerziteta Columbia Adam Sobel, koji nije bio učesnik tog istraživanja.
“Ovo je korak naprijed jer omogućava da se utvrdi koji dio nekih događaja određene, odabrane vrste sadrži statistički značajan utjecaj čovjeka”, rekao je Sobel.
(Agencije)