Broj prijava vezanih za govor mržnje porastao je u posljednjih nekoliko godina, što je povezano s pojavom govora mržnje na internetu i objavama na društvenim mrežama, a posebno zabrinjava porast govora mržnje na internetu među mladima, rečeno je u ponedjeljak na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu, javlja Hina.
“U Hrvatskoj su prijave za govor mržnje porasle u zadnjih nekoliko godina i to se može dovesti u vezu s pojavom govora mržnje na internetu, odnosno komentarima ispod članaka i stvarima koje ljudi objavljuju na društvenim mrežama”, rekla je na konferenciji “Dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje i govora mržnje” zamjenica javne tužiteljice Tena Šimonović Einwalter.
Što više govora u javnosti, to više govora mržnje
Kazala je da je mnogo više ljudi koji govore javno nego ikad, što znači da je i više govora mržnje, “a i šira društvena klima ne doprinosi tome da govora mržnje ima manje već više nego proteklih godina”.
Nije uvijek lako reći je li neki govor mržnje krivično djelo, je li riječ o djelu koje bi se moglo prekršajno goniti ili o govoru mržnje u širem smislu, gdje zapravo imamo stereotipe i predrasude, ali nije riječ o krivičnom djelu, kaže Šimonović Einwalter.
Većina djela koja se prijavljuju ne budu pokrenuta kao postupci. “Ono što se događa na internetu je toliko brojno da je nemoguće očekivati da će za svaki napisani ili izrečeni govor biti pokrenut postupak. U sudskim postupcima koje smo analizirali postoji visoka incidencija pojave govora mržnje na internetu među mladima, što je posebno zabrinjavajuće”, naglasila je Šimonović Einwalter.
Rasna i etnička pripadnost
U Uredu pravobraniteljice također analiziraju na koje se osnove ljudi pozivaju prilikom vrijeđanja i pokazuje se da je to etnicitet (rasna ili etnička pripadnost), ali i političko opredjeljenje.
“U politički uzavrelom i ponekad polariziranom sustavu vidite da ljudi političke neistomišljenike vrlo često vrijeđaju i tu često vidimo govor mržnje. Isto tako vidimo govor mržnje u odnosu na LGBT osobe, ali i bilo koju drugu skupinu. Govora mržnje ima toliko da se, nažalost, za svaku skupinu mogu pronaći primjeri”, kaže Šimonović Einwalter.
Konferencija je organizirana u okviru projekta “Against Hate – Protiv mržnje”, koji provode Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava Zagreb i Gong u saradnji s Ministarstvom pravde Finske i finskim Udruženjem za podršku žrtvama.
Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava Zagreb kaže da je u okviru kampanje razvijena platforma Dostajemrznje.org, na kojoj građani mogu prijaviti govor mržnje, što se dalje prosljeđuje nadležnim tijelima.
Sud odlučuje šta je govor mržnje
Organizatori bi kao krajnji ishod kampanje voljeli vidjeti jačanje reakcije samoregulatora i regulatora, dakle, ne samo krivičnog gonjenja nego i prevencije.
Internet je dominantan prostor govora mržnje i najčešće se prijavljuje na društvenim mrežama. Riječ je o nereguliranom području i nema konsenzusa o tome šta treba raditi s takvim govorom.
“Kada dobijemo takvu prijavu, najčešće se obratimo samoj društvenoj mreži i tražimo uklanjanje, što nije najbolje rješenje jer sud ili neko drugo regulacijsko tijelo treba odlučiti što je govor mržnje, a ne sama društvena mreža”, naglasila je Đaković.
U okviru konferencije predstavljen je “Priručnik o dobrim praksama suzbijanja govora mržnje i zločina iz mržnje”, koji donosi pregled 24 primjera prevencije, informiranja javnosti, podizanja svijesti, praćenja i procesuiranja te pružanja zaštite žrtvama zločina iz mržnje i govora mržnje, koji institucije i organizacije civilnog društva provode širom Evropske unije.
(Agencije)