Pretvaranje dodatnih 1,2% svjetske površine u prirodne rezervate spriječilo bi većinu predviđenih izumiranja biljaka i životinja i koštalo bi oko 263 milijarde dolara, tvrdi studiji objavljena u utorak.
Svijet se utrkuje da ispuni cilj da zaštiti 30% svijeta do 2030. kako bi zaštitio divlje životinje koje su desetkovane klimatskim promjenama, zagađenjem i uništavanjem staništa.
Kreatori globalne politike sastat će se na samitu Ujedinjenih naroda u Kolumbiji u oktobru kako bi razgovarali o planovima za postizanje tog cilja.
Studija objavljena u časopisu Frontiers in Science imala je za cilj identifikovati područja najveće vrijednosti u nadi da će ona biti uključena u te planove zaštite, rekao je Carlos Peres, koautor studije i stručnjak za ekologiju očuvanja na Univerzitetu East Anglia u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Većina zemalja zapravo nema strategiju“, rekao je Peres.
“Ciljevima 30-do-30 još uvijek nedostaje puno detalja jer zapravo se ne navodi kojih 30 posto treba biti zaštićeno.”
Predložena zaštita u studiji pokrivala bi dodatnih 1,6 miliona kvadratnih kilometara – područje oko petine veličine Sjedinjenih Država – na 16.825 lokacija širom svijeta koje su dom rijetkih i ugroženih vrsta.
To je povrhu skoro 16 % površine svijeta koji već ima određeni nivo zaštite. Studija je procijenila da bi bilo potrebno oko 263 milijarde dolara za stvaranje novih zaštičenih područja, od kojih mnoga uključuju privatnu imovinu. Studija nije uzela u obzir troškove održavanja rezervata.
Oko tri četvrtine lokaliteta su tropske šume, jer su to ekosistemi s najvećom biološkom raznolikošću na svijetu. Filipini, Brazil i Indonezija dom su više od polovine lokacija. Rusija je jedina zemlja s najvrednijim područjem zrelim za očuvanje sa 138.436 kvadratnih kilometara identifikovanih u studiji, što je područje veličine Grčke.
Nekoliko afričkih zemalja je također na vrhu liste, a Madagaskar ima četvrti najveći broj lokaliteta u cjelini, dok je Demokratska Republika Kongo imala najveće područje za očuvanje na kontinentu. Sjedinjene Države su jedina razvijena nacija među 30 najboljih zemalja u svijetu sa 0,6% lokacija.
Istraživači su razmatrali samo kopnene i slatkovodne ekosisteme, ali ne i okeane ili morska zaštićena područja. Istraživači nisu uključili beskičmenjake u studiju, jer geografska distribucija insekata i drugih takvih životinja nije dobro mapirana, zaključuje Reuters.