Zašto se zapravo ljudi sjećaju onoga čega se sjećaju? Nedavno objavljen pregledni rad istraživača sa Univerziteta Rice baca svjetlo na ovo fundamentalno pitanje i odnos između faktora koji utječu na ljudsko pamćenje.
Autorice Fernanda Morales-Calva, studentica diplomskog studija psiholoških nauka na Riceu, i Stephanie Leal, pomoćna docentica psiholoških nauka, ispitale su postojeća istraživanja kako bi napravile sveobuhvatnu analizu “tri W” pitanja – šta (what), gdje (where) i kada (when) se sjećamo.
Istraživači su istražili kako emocionalni značaj, osobna relevantnost i individualne razlike oblikuju pamćenje.
Otkrili su da su sjećanja često oblikovana emocionalnim sadržajem, osobnom relevantnošću, ponavljanjem i pažnjom. Na primjer, veća je vjerovatnoća da će se pojedinci sjećati događaja s dubokim emocionalnim odjekom ili detalja na koje su se aktivno fokusirali.
Mjesto na kojem se događaj dogodio također utiče na sjećanje. Nova okruženja zahtijevaju veću pažnju i stoga potiču jača sjećanja u poređenju s poznatim, rutinskim okruženjima.
Dodatno, istraživači su rekli da vrijeme kada je se događaj dogodio čini razliku u onome što ljudi pamte. Određeni događaji često su podijeljeni u različite epizode i stoga ih se pojedinci mogu lakše prisjetiti.
Na kraju kulturne, osobne i kognitivne razlike mogu imati značajan utjecaj na oblikovanje načina na koji pojedinci pamte, poručuju istraživači.
Kao zaključak autori navode da ova pregledna studija naglašava važnost subjektivnosti i konteksta u istraživanju sjećanja. “Uzimajući u obzir ove varijable, možemo razviti preciznije dijagnostičke alate i učinkovitije intervencije”, poručuje Leal.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA