Zašto nam je potreban Zakon o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista?

U posljednjih nekoliko dana, svijetom je odjeknula vijest o hapšenju švedske klimatske aktivistice Grete Thunberg prilikom protesta protiv proširenje rudnika uglja pored malog njemačkog sela Lucerat (Lützerath). Greta Thunberg postala je jedna od vodećih svjetskih aktivistica za zaštitu okoliša još kao petnaestogodišnjakinja te je do sada bila dva puta kandidovana za Nobelovu nagradu.

Izvor: Aarhus.ba

Nerijetko se ekološki aktivisti susreću sa privođenjima i suđenjima zbog svojih napora da spriječe dalje uništavanje naše planete. Prema Amnesty International-u i ekološki aktivisti/ce u Bosni i Hercegovini se svakodnevno suočavaju sa raznim tužbama i suđenjima kako bi se spriječili njihovi napori za spriječavanje raznih nezakonitih ili po prirodu loših i neodrživih aktivnosti.

Ovi procesi se nazivaju „SLAPP“ tužbe (skraćenica izvedena od engleskih riječi: Strategic Lawsuit against Public Participation ili „strateška tužba protiv javnog učešća“). Ove tužbe se specifično usmjeravaju lično na aktiviste kako bi ih se zastrašilo i opteretilo sa (nerijetko nerealno visokim) troškovima odbrane a što bi za rezultat imalo da aktivisti odustanu od kritikovanja, protivljenja, učešća na građanskim inicijativama, iskazivanja kritičkih stavova ili mišljenja o nekoj temi odnosno da odustanu od bilo kakve javne rasprave ili debate o javnim interesima. Očigledno je da se radi o običnoj cenzuri i zastrašivanju svih koji se ne slažu sa nekom pojavom u društvu i zajednici. Čak i kada se radi o aktivistima koji su okupljeni u ekološka udruženja i kada su protesti formalno ili neformalno organizovani od strane ekoloških udruženja u skladu sa pravilima mirnih okupljanja i protesta, tužbama se individualno ciljaju aktivisti kao fizička lica od koji se (pored troškova sudskog procesa odbrane) nerijetko traže visoke navodne materijalne odštete za tužitelja.

S ciljem spriječavanja ovakvih praksi i prijeko potrebne zaštite ekoloških aktivista i aktivistica, Eko Hub Sarajevo odnosno Aarhus centar u BiH je krajem 2022. godine podnio inicijativu za donošenje Zakona o građanskoj inicijativi i građana/ki i aktivista/ica na nivou Kantona Sarajevo. Za sada su vrlo pozitivne reakcije predstavnika u Skupštini Kantona Sarajevo pa je za očekivati da će ovaj zakon postati dio programa rada Skupštine KS. A s obzirom na značaj zakona, Eko Hub Sarajevo će u suradnji sa ostalim Eko Hubovima u FBiH ubrzo uputiti istu inicijativu i na nivo Federacije Bosne i Hercegovine.

“Ovaj zakon će uveliko olakšati građanima i građankama da slobodno iskazuju svoje mišljenje i stavove te da se aktivno organizuju i bore za svoja uvjerenja, uključujući i zaštitu okoliša i zdravlje planete koju žele sačuvati za sebe ali i buduća pokoljenja. Kako se može vidjeti na primjeru mlade aktivistkinje, Grete Thunberg, čak ni svjetski poznati aktivisti nisu pošteđeni uznemiravanja i uskraćivanja njihovih osnovnih demokratskih prava, čak ni u establiranoj demokratskoj državi poput Njemačke. Prema tome, donošenjem ovog zakona u FBiH građani/ke i aktivisti/kinje će na sistemski način moći da ostvaruju svoja demokratska prava i da aktivno doprinose rješavanju različitih problema u društvu, poput okolišnih problema. Tako da, zakon predstavlja jednu inovaciju, nešto što ne postoji ni u drugim državama, jer objedinjuje različite zaštitne aspekte na jednom mjestu, a ujedno daje preciznu formu i pravila za sprovođenje građanske inicijative. Ponovo pozivamo sve građane i građanke da prate rad našeg Udruženja po ovom pitanju u narednom periodu;” ističe Liljana Meshaj, projektna asistentica, Udruženje “Resursni Aarhus centar u BiH”