Gdje su žene među nobelovcima, propituju ovih dana mnogi svjetski mediji nakon što se pokazalo da je ove godine, kao i mnogo puta dosad, Nobelovo povjerenstvo nagradilo isključivo muškarce. Od 1901. do danas Nobelovu su nagradu dobila 894 pojedinca, od kojih samo 48 žena. U istom je razdoblju, u fizici, kemiji i medicini Nobela osvojilo samo 17 žena. No, jedna od njih Marie Curie osvojila je dva Nobela, za fiziku 1903. godine te za kemiju 1911.
Piše: Tanja Rudež, Jutarnji
Najviše muška disciplina je fizika u kojoj su od 206 laureata, samo dvije žene: Marie Curie i Maria Goeppert Mayer koja je Nobela dobila davne 1964. Neznatno je bolje u kemiji gdje su dosad nagrađene četiri žene, dok je u medicini i fiziologiji 12 laureatkinja.
U povijesti najvažnije svjetske nagrade zabilježeno je nekoliko primjera u kojima je Nobelovo povjerenstvo zaobišlo žene iako je bilo očito da su imale podjednake doprinose u nagrađenim otkrićima kao njihovi muški kolege. Primjerice, bečka Židovka Lise Meitner zajedno s kolegom Ottom Hahnom otkrila je 1938. nuklearnu reakciju fisije. No, 1944. Nobela za fiziku dobio je samo Hahn. Tijekom života Lise Meitner je 13 puta nominirana za Nobelovu nagradu, ali je nikad nije dobila.
Jocelyn Bell Burnell (74) bila je postdiplomandica na Sveučilištu Cambridge kada je 1967. otkrila pulsare, pulisirajuće izvore radiozračenja u svemiru. Zajedno sa svojim šefom Anthonyjem Hewishem mlada je znanstvenica rezultate objavila u časopisu Nature. Iako je njezin eksperimentalni rad bio ključan za otkriće, 1974. Nobelova nagrada za fiziku pripala je Antonyju Hewishu i Martinu Ryleu, a Jocelyn Bell Burnell je izostavljena. Mnogi, također, ističu kako je Nobelovo povjerenstvo propustilo priliku nagraditi i američku astrofizičarku Veru Rubin, zaslužnu za istraživanja tamne tvari u svemiru, koja je preminula prošle godine.
S obzirom na veliku zastupljenost žena u današnjoj znanosti, mnogi se pitaju nije li Nobelovo povjerenstvo muški pristrano. No, analitičari ukazuju kako se proces dodjele prestižne nagrade mijenjao od prvobitne zamisli Alfreda Nobela čija je ideja bila da se prepoznaju najvažnija postignuća prethodne godine pa su tako Nobelovu nagradu u prvoj polovici 20. stoljeća često dobivali ljudi u 30-im i 40-im godinama života. Lawrence Bragg čak je dobio Nobela za fiziku 1915. sa samo 25 godina.
Danas se Nobelom nagrađuju otkrića koja su uglavnom stara nekoliko desetljeća, čime opravdavaju raskorak u broju lauretkinja i velikog broja uspješnih znanstvenica u modernoj znanosti. Tako su ovogodišnji laureati iz fizike nagrađeni za svoje teorijske radove iz 1970-ih, kada je broj žena u fizici bio znantno manji nego danas. Primjerice, dok su nekad u CERN-u (Europski centar za nuklearnu fiziku) fizičarke bile rijetka pojava, danas predstavljaju više od četvrtine ukupnog broja znanstvenika. Naposljetku, na čelu CERN-a je žena: Talijanka Fabiola Gianotti.
Nagrađivanje velikih postignuća iz vremena kad su muškarci bili dominantni u znanosti dakako ne znači da se Nobelovo povjerenstvo ne bi trebalo zamisliti šalje li svojim izborom poruku djevojkama i mladim ženama koje žele graditi uspješnu znanstvenu karijeru.