Konzumiranje zdrave hrane biljnog porijekla može smanjiti rizik od nastanka apneje u snu, poremećaja disanja koji može biti opasan za zdravlje, pokazalo je novo istraživanje australskih znanstvenika.
Obroci bogati povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima smanjuju rizik od toga iscrpljujućeg i potencijalno opasnog stanja, pokazala je studija.
Nasuprot tomu, u osoba koje se hrane nezdravo i uglavnom konzumiraju rafinirane ugljikohidrate, zaslađena pića i hranu s visokim udjelom šećera i soli uočen je veći rizik od nastanka apneje.
Apneja u snu je poremećaj spavanja zbog kojega, dok spavate, vaše disanje prestaje u kratkim razdobljima. Osobe koje boluju od apneje u snu obično nisu svjesne simptoma koji se javljaju – hrkanje, teško disanje, gušenje, naglo buđenje. Čak i ako se probude obično vrlo brzo ponovno utonu u san i ujutro se najčešće ne sjećaju tih epizoda.
Ovaj je poremećaj potrebno liječiti zbog povezanosti s nastankom drugih zdravstvenih problema poput dijabetesa tipa 2 te moždanog i srčanog udara.
Apneja u snu u nekim se slučajevima liječi odgovarajućom dijetom i smanjenjem tjelesne težine, prestankom pušenja i smanjenjem konzumiranja alkohola, premda neki ljudi moraju koristiti poseban uređaj – CPAP da bi im dišni putovi ostali otvoreni. Ovaj uređaj održava kontinuirano pozitivan tlak u dišnim putovima i dok spavate u organizam vam kroz masku šalje zrak pod pritiskom.
Povezanost prehrane i apneje
Novim istraživanjem, čiji su rezultati objavljeni u časopisu ERJ Open Research uočena je povezanost između stanja apneje i onoga što ljudi jedu.
U studiji je sudjelovalo 14.210 ispitanika u sklopu američkoga Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani, kojim su 24 sata praćene informacije o tome što sudionici studije konzumiraju.
Ljudi su prethodno odgovorili i na upitnik osmišljen da bi se procijenilo postoji li vjerojatnost da ih muči apneja u snu.
Polovinu ispitanika činili su muškarci, od kojih se 33 posto nije dovoljno kretalo, a 21 posto bili su pušači.
Analiza je pokazala da je u nešto više od polovine sudionika studije zamijećen srednji do težak rizik od apneje u snu, dok ih je 25 posto klasificirano u kategoriju visokog rizika.
Grupe hrane ispitanici su kategorizirali kao zdravu hranu biljnog porijekla (cjelovite žitarice, voće, povrće, orašasti plodovi, mahunarke, čaj i kava), manje zdravu hranu biljnog porijekla (rafinirane žitarice, krumpir, šećerom zaslađena pića, slatkiši i slana hrana) i hranu životinjskog porijekla (životinjska mast, mliječni proizvodi, jaja, riba ili plodovi mora, meso i ostale namirnice životinjskog porijekla).
Rezultati istraživanja pokazali su da je u skupini ispitanika koja je konzumirala najviše zdrave hrane biljnog porijekla uočena 19 posto manja vjerojatnost od toga da će patiti od apneje u odnosu na grupu koja je konzumirala najmanje količine voća, povrća i sličnih namirnica.
Manjem su riziku bili izloženi i vegetarijanci. No u grupi koja je kazala da konzumira uglavnom prehranu bogatu manje zdravim biljnim namirnicama uočen je 22 posto veći rizik u usporedbi s osobama koje su jele najmanje količine te vrste namirnica.
Razlike među spolovima
Istraživanje je pokazalo da biljna prehrana ima veći učinak na smanjenje rizika od apneje kod muškaraca, dok se čini da manje zdrave namirnice biljnog porijekla povećavaju rizik od apneje u žena više nego kod muškaraca.
“Prehrana bogata protuupalnim sastojcima i antioksidansima, a siromašna štetnim prehrambenim komponentama može utjecati na masnu tjelesnu masu, na upale, čak i na mišićni tonus, a sve navedeno relevantno je za pojavu rizika od nastanka apneje”, kazao je glavni autor studije, dr. Yohannes Melaku s australskog Sveučilišta Flinders u Adelaideu.
“Moramo biti svjesni činjenice da uključivanje širokog spektra povrća, voća i cjelovitih žitarica u prehranu, uz smanjenje konzumacije nezdrave hrane i zaslađenih napitaka može znatno poboljšati naše cjelokupno zdravlje”, komentirala je studiju profesorica Sophia Schiza, voditeljica Europske udruge za respiratorne bolesti i poremećaje disanja u snu, dodavši kako bi “svima trebalo omogućiti da usvoje zdrave prehrambene navike.”
(Hina)