U teoriji, zakon u Bosni i Hercegovini je zakon, i iznad zakona niko ne može biti. U praksi, iznad zakona je svako ko na bankovnom računu ima više od pet nula.
Piše: Jelena Jevđenić, Impuls
Ovo je posebno izraženo kada su u pitanju dozvole za iskorištavanje prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.
Iznad zakona su uglavnom investitori i nosioci funkcija koji odobravaju nerijetko štetne projekte.
U opštini Jezero, SNK “Metali” vrši geološka istraživanja i bušenje unutar naseljenog mjesta Prisoje, što je u suprotnosti sa Zakonom o geološkim istraživanjima RS. Inspekcija izađe na teren i zaključi da “nema izvođenja radova detaljnih geoloških istraživanja”. Mještanima ostaje da vjeruju njima ili svojim očima.
Firma „Lara natural“ u selu Megdan nelegalno vrši eksploataciju vode i ugrožava pitku vodu mještanima pet sela Livna. Jednoj od pobuna mještana prisustvovala je i policija, ali ne da zaustavi investitora, već građane koji su branili svoje izvore.
„Lager“ d.o.o. rudari mrki ugalj na području Sanskog Mosta, jalovinu istresa na privatne parcele bez znanja vlasnika, svako malo zagađuje vodu i Blihin vodopad. Mještani su svakodnevno izloženi zagađenju vazduha i prašini.
To su samo neki primjeri kako su građani u manjim mjestima „zaštićeni“.
Sela su postala žarišta eksploatacija prirode.
Ruralna mjesta u BiH su godinama zapuštena od institucija. Mještani muku muče da bi imali puteve, kanalizaciju, pristup vodi. Nisu na listi prioriteta niti jedne institucije, osim kada treba popuniti budžet.
A onda političari, pobornici eksploatacije, putem medija poručuju građanima kako su protiv napretka i razvoja. Ova priča se trenutno koristi u Jezeru, Jajcu i Mrkonjić Gradu zbog istraživanja koje vrši firma, SNK Metali, odnosno “Lykos Balkan Metals”.
Geološkim istraživanjima u BiH se građani protive jer su svjesni da ovo nisu istraživanja, na primjer, za zaštitu okoline, za ispitivanje sastava i građe zemlje, ili zaštite terena od erozije i poplava. To su istraživanja za rudarenje mineralnih sirovina.
To nisu projekti od kojih će država i svi njeni građani imati koristi. To su projekti privatnog karaktera od kojih će pojedinci imati veliki profit.
Štete koje nastanu su na teret mještana. Kao štete ispucalih kuća u opštini Jezero dok su velike mašine pravile pristupni put za geološka istraživanja. Tu štetu neće nadoknaditi niko jer niko nije ni vršio procjenu stanja prije nego su započeli sa radovima. Jednog dana su se mašine pojavile i počele da kopaju.
Problem je što je ovo postala ustaljena praksa u Bosni i Hercegovini. Naša priroda je na mapi stranih i domaćih investitora koji su svijesni da im ovdje zakon pogoduje. Ako im se nešto i uskrati, opet ima lijeka.
Firma “Lykos Balkan Metals” koja je vršila istraživanja na Ozrenu, a koja su, zahvaljujući mještanima, a pomalo i izbornoj godini, obustavljena od strane Ministarstva energetike i rudarstva RS (koje im je prethodno i odobrilo ta istraživanja) može da tuži resorno Ministarstvo i dobije milionsku odštetu. Ne treba naglašavati da bi to bilo plaćeno iz džepa građana.
I nije u pitanju samo materijalna šteta koja bi nastala, građani su zabrinuti za svoje zdravlje i živote. Kopaju se teški metali, zagađuje se okolina, zemljište, voda. Njima su obradiva zemljišta i pašnjaci sve, pa kako preživjeti ako im se to ugrozi ili uništi. Od države, odnosno institucija, pomoći i podrške nema.
Ono čega su građani BiH svjesni jeste da su prepušteni sami sebi.
Zato se udružuju i brane svoje.
Protiv napretka i razvoja su političari ogrezli u kriminal i korupciju, pa nam zato svako kome se hoće rovari zemlju, zamućuje vodu, presušuje izvore, zagađuje vazduh i krči šume do posljednjeg drveta.
I na tome enormno profitira.
A u zatvor ode otac maloljetne djece koji je usjekao za ogrjev dva metra drva.
Kolumne „Zeleni talas”, u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH)