Zemlja i drugi stjenoviti planeti našeg Sunčevog sustava proizvodi su bezbrojnih sićušnih planetezimala – kamenčića primordijalne kozmičke prašine koji su se nakupili prije više od 4 milijarde godina.
Sada, nova analiza sugerira da su ti planetezimali već sadržavali vodu, prenosi portal Science.
Znanstvenici su testirali uzorke iz meteorita za koje kažu da su jednako stari kao i ti planetezimali. Pritom su pronašli znakove kemijskih reakcija za koje se zna da se događaju u prisutnosti vode. U tim uzorcima danas nema vode, ali znanstvenici još uvijek mogu ući u trag vodi koju su nekoć sadržavali.
Tijekom vremena, ako je voda u prisutnosti drugih elemenata, atomi kisika molekula vode će se odvojiti i spojiti s tim elementima. Voda i željezo će, na primjer, proizvesti željezni oksid. To je tvar koja boji Marsovu površinu u crvenu boju.
Međutim, čak i tog željeznog oksida već odavno nema u meteoritima — ali s ‘nestajanjem’ bi sa sobom odnio malo željeza iz meteorita. To znači da znanstvenici mogu tragati za drevnom vodom mjerenjem razine željeza u meteoritu u usporedbi s ostalim elementima svemirske stijene.
Znanstvenici su očekivali da će pronaći otprilike onoliko željeza koliko, i nikla, i kobalta. No umjesto toga, pronašli su da dosta željeza nedostaje u usporedbi s njima što ukazuje na prisutnost kisika i, šire, vode.
Ukratko, zaključili su da je prvobitni materijal koji je formirao unutarnji Sunčev sustav vjerojatno uključivao vodu.
Razlika između onoga što smo izmjerili u meteoritima unutarnjeg Sunčevog sustava i onoga što smo očekivali implicira oko 10.000 puta veću aktivnost kisika, rekao je Paul Asimow, geolog i geokemičar s Kalifornijskog instituta za tehnologiju.
Ako su vodik i kisik iz vode bili prisutni u tim primordijalnim planetarnim građevnim blokovima, onda je to dobar znak da su i drugi elementi – ugljik i dušik, ključni za stvaranje života – također mogli biti tamo na početku.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Astronomy.
(HINA)