Britanski Dom lordova ispisat će historiju sljedeće sedmice tako što će po prvi put u svojoj sali ugostiti jednog robota kao govornika. Robot Ai-Da, dizajnirana i izrađena u Velikoj Britaniji, obratit će se Domu lordova u utorak.
Ai-Da ima instalirane kamere u očima i može razgovarati i odgovarati na pitanja pomoću posebno dizajniranog jezičnog modela umjetne inteligencije. Obratit će se članovima Komiteta za komunikacije i digitalno oglašavanje Doma lordova, a govorit će o tome da li je kreativnost ugrožena umjetnom inteligencijom i tehnologijom.
Sjednici Doma lordova prisustvovat će barunica Gail Rebuck, predsjednica Penguin Random Housea, i Lord Edward Vaizey, bivši zastupnik i ministar kulture.
Robota koji će se obratiti sjednici osmislio je Aidan Meller, stručnjak za modernu i suvremenu umjetnost, prije nego što ga je Engineered Arts izgradio u Cornwallu i programirao na međunarodnom nivou. Mogućnosti robota razvili su studenti doktorskih studija i profesori sa univerziteta u Oxfordu i Birminghamu.
“Ai-Da dovodi u pitanje šta znači biti umjetnik u posthumanom svijetu”, rekao je Meller, dodavši kako njezine sposobnosti kao umjetnice dovode u pitanje temelje svijeta umjetnosti i kreativnih industrija.
“Ai-Dain prvi govor u Domu lordova pomoći će nam da shvatimo kako robot umjetne inteligencije vidi svijet i šta to znači za budućnost kreativnosti”, kazao je Meller.
Ai-Da, koja je ime dobila po matematičarki iz 19. stoljeća Adi Lovelace, sama je rekla kako vjeruje da mašinska kreativnost predstavlja izvrsnu priliku za istraživanje novih ideja i načina razmišljanja.
“Međutim, postoje i rizici povezani s ovom tehnologijom koje moramo pažljivo razmotriti. Moramo razmisliti o prednostima i ograničenjima te razmotriti etičke implikacije”, dodala je.
Žena robot već je privukla medijsku pažnju ove godine naslikavši portret pokojne kraljice Elizabete II povodom obilježavanja platinastog jubileja monarhkinje ranije ove godine.
Ai-Da koristi kamere u svojim očima i kompjuterske algoritme za obradu ljudskih crta i pretvara ono što ‘vidi’ u koordinate. Zatim koristi te koordinate za izračunavanje virtualne staze za svoju robotsku ruku, dok ona crta i slika na platnu kako bi stvorila umjetnička djela.
Njezino djelo, “Kraljica algoritma”, umanjeno je kako bi se dobilo konačni višedimenzionalni portret vladarice.
Prošle je godine u The Design Museumu u Londonu izložila seriju “autoportreta” koje je izradila “gledajući” se u ogledalo očima kamere.
(Agencije)