Ženska mreža BiH izražava zabrinutost zbog nesistematskog i ad-hoc upravljanja krizom u vezi s boravkom osoba u pokretu (migranata, izbjeglica i azilanata) u BiH, saopćila je te asocijacija.
“Smatramo da je situacija dosegla vrhunac sigurnosne i humanitarne krize u BiH i da su prava i građana/ki BiH i migranata/ica ozbiljno ugrožena. Tražimo od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da hitno pristupi planskom i sistematskom rješavanju migrantske krize u BiH, uz puno poštivanje ljudskih prava svih nas”, ističe se u saopćenju.
Ženska mreža BiH, usljed posljednih dešavanja u Unsko-sanskom kantonu o smještaju migranata u prihvatne centre, primjećuje neprihvatljivi ad-hoc pristup državnih nadležnih organa u upravljanju migracijama te zahtijeva hitnu izmjenu pristupa.
“Pozivamo nadležna ministarstva da se prestanu baviti politikom i preuzmu odgovornost za svoje nadležnosti; smatramo sramnim ponašanje međunarodnih organizacija zaduženih za prihvatne centre, koje su napustile Privremeni prihvatni centar Lipa. Postavljamo pitanje – koja je svrha djelovanja tih organizacija u Bosni i Hercegovini? Poruke iz Brisela nas zbunjuju jer u njima Evropska unija stavlja naglasak na obaveze prema međunarodnim standardima zbrinjavanja migranata, a pri tome glavni partneri za pitanje migracija su međunarodne organizacije koje djeluju u BiH. Lokalne organizacije koje imaju kapacitet nisu konsultovane niti pozvane da pruže doprinos u rješavanju krize”, naglašava također u saopćenju Ženska mreža u BiH.
Najviše zabrinjava, smatra ta asocijacija, kreiranje atmosfere straha i mržnje koja se plasira kao realno stanje na terenu. Posebno odgovornim smatra medije koji senzacionalistički trče za pojedinačnim negativnim slučajevima, dok priče o solidarnosti, podršci i naporima građana BiH, ignorišu i ne izvještaju javnost o njima.
Ženska mreža u BiH smatra da je u ovom slučaju sramotno i ponašanje akademske zajednice u BiH jer šutnjom odobrava neorganizovan, nesistematski i ad-hoc pristup rješavanju migrantske krize u BiH.
“Zaštita ljudskih prava podrazumijeva holistički pristup krizi, a ne zaštitu pojedinačnih prava, jer su prava građana/ki, kao i prava migranata/ica, podjednako važna i kršenje prava jednih utiče na kršenje prava drugih. Ničiji interes ne može opravdati kršenje univerzalnih ljudskih prava”, navodi se u saopćenju.
Ženska mreža BiH poziva nadležne na svim nivoima vlasti da u proces upravljanja krizom uključe predstavnice te asocijacije, kao i organizacije civilnog društva iz lokalnih zajednica gdje je organizovan prihvatni centar za migrante, a imaju znanje i iskustvo u djelovanju u kriznim situacijama.
(FENA)