Globalne cijene hrane posljednjih su godina doživjele velike fluktuacije, skočile su na rekordno visoke razine 2022. prije nego što su pale 2023. i ponovno polagano rasle ove godine. Razlozi tome su ekstremni vremenski uvjeti, geopolitički sukobi, visoki ulazni troškovi i povećana potražnja pridonijeli su ovim skokovima, rekli su stručnjaci za Carbon Brief u lipnju, prenosi Hina.
Utjecaj ovih događanja varira ovisno o vrsti hrane – maslinovo ulje, sok od naranče i drugi uobičajeni artikli u supermarketima sada su skuplji, na primjer, dok su žitarice pale u cijeni u odnosu na početak ove godine.
Inflacija hrane čak se pojavila kao tema u kampanji za predsjedničke izbore u SAD-u, s demokratskom kandidatkinjom Kamalom Harris koja je predložila da se zabrani “podizanje cijena” namirnica od strane korporacija, piše Carbon Brief. Ovaj znanstveni klimatski medij izradio je geografske grafikone kako bi pokazao kako klimatske promjene mogu utjecati na proizvodnju i cijenu hrane u različitim područjima.
Europa
HINA se fokusirala samo na Europu. Prema autoru Carbon Briefa, Dr. Maximilianu Kotzu, postdoktorandu na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime čiji je rad na istu temu objavljen u časopisu Nature ranije ove godine: do inflacije cijena hrane u Europi došlo je “zbog temperatura viših od prosjeka u Europi u lipnju, srpnju i kolovozu 2022”. Na njegovim kartama crvenom bojom označena su područja gdje su cijene hrane rasle kroz inflaciju, a plavo su područja gdje su cijene padale.
Ekstremne vrućine mogu utjecati na cijene hrane diljem svijeta. Kotzova studija iz ove godine pokazala je da visoke temperature “stalno” povećavaju inflaciju [u cijenama] hrane u zemljama s visokim i niskim dohotkom.
Kombinirajući klimatske podatke s više od 27.000 mjesečnih promatranja indeksa potrošačkih cijena hrane koja se jede kod kuće i u restoranima u 121 zemlji, istraživači su kvantificirali utjecaj koji su temperature imale na inflaciju između 1996. i 2021. godine. Otkrili su da je viša temperatura tijekom ionako toplijih mjeseci uzrokovala najveće povećanje inflacije hrane. To “implicira kratkoročni porast inflacije iz iznimno vrućih razdoblja”, pišu autori – uključujući intenzivno ljeto 2022.
Zemlje diljem Europe suočile su se s “neuobičajeno intenzivnim i široko rasprostranjenim” toplinskim valovima u ljetnim mjesecima 2022., prema Službi EU-a za klimatske promjene Copernicus. Vrućina je oborila mnoge rekorde, doprinijela šumskim požarima, usmrtila više od 60.000 ljudi i pogodila još stotine milijuna. Vrućina je utjecala na cijenu hrane, pokazalo je istraživanje, pri čemu je cijena hrane porasla za 0.43-0.93 postotna boda.
Inflacija
Europska inflacija hrane varira svake godine, općenito ostajući ispod 5 posto, ali može porasti i mnogo više. Stope su porasle za čak 19 posto tijekom pojedinih mjeseci u 2022. i 2023. godini. Inflacija hrane i energije naglo je porasla 2022., posebno zbog niza drugih razloga, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu i porast potražnje nakon pandemije Covid-19. Studija je također upozorila da će razine dodatnog zagrijavanja koje će pogoditi Europu do 2035. godine povećati inflaciju hrane za 30-50 posto.
Rezultatima vjerujemo, iako je nejasno kako su istraživači razlikovali porast cijena hrane zbog geopolitičkih razloga, a kako zbog klimatskih promjena. Također, podsjetimo, kategorija nisu prirodne katastrofe, već visoke temperature. Ono što smo mogli vidjeti proučavajući Kotzove metode jest da je uzeta korelacija mjeseca i godina s visokim temperaturama i visokim cijenama. No, podsjetimo, korelacija nije kauzalizacija. Ipak, cijene hrane rastu točno kako ih Kutz predviđa.
Da bismo stali tome na kraj, moramo skratiti lance prehrane. Više se oslanjati na lokalne resurse. No, mi nemamo niti infrastrukturu po manjim – pa ni turističkim mjestima. Lastovo tako nema ribarnicu, vjerojatno većina hrvatskih otoka nema nikakav oblik “peškarije”, no koliko ih uopće ima tržnice? Voće i povrće ljudi na otocima kupuju u plastici dovezenoj na otoke s lokacija udaljenih stotinama i tisućama kilometara. Prvi korak ka smanjenju cijena hrane je lokalna proizvodnja i potrošnja. Dok ovo ne postane očito, nema šanse za pad cijena hrane u Hrvatskoj.
Trebamo se ipak čuvati toga da je sve posljedica klimatskih promjena. U Hrvatskoj je očito da je visoka cijena hrane rezultat očajnih-očajnih poljoprivrednih i trgovačkih politika i praksi. Na primjer, slavonska zemlja toliko je erodirala da su usjevi koji tamo rastu dobri samo za krmivo. Kruh stoga uvozimo iz Njemačke. A naši se agronomi i dalje ponašaju da je oplođivanje zemlje kvantna fizika, a nije. Brojne prakse diljem svijeta pokazuju suprotno, ono što nam nedostaje su znanje i politička volja.
(Agencije)