Olovo (Pb) je prirodni otrovni teški metal koji se nalazi u Zemljinoj kori. Zbog svoje široke primjene, visoko je rasprostranjen u okolišu i predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Izvori u okolišu: Akumulatori, boje, stare cijevi za vodu, industrijski procesi i onečišćeno tlo.
Utjecaj na zdravlje: Izuzetno je neurotoksično. Nakuplja se u tijelu te može uzrokovati anemiju, oštećenja mozga, bubrega i srca.
U prirodi se pojavljuje od reda u spojevima, vrlo rijetko samorodno.
Najvažnija je ruda galenit (ili olovni sjajnik, PbS), a manje su važni ceruzit (PbCO3), anglezit (PbSO4) i dr.
Dobiva se iz primarnih ruda, prženjem galenita, pri čem sulfid prelazi u oksid, koji se koksom reducira do metala. Po drugom se postupku galenit prži samo djelomično, a nastala smjesa olovnog oksida, sulfida i sulfata tali se bez prisutnosti zraka, pri čem sulfid reducira oksid i sulfat do metala.
Trovanju olovom izloženi su radnici u naftnoj industriji, rudnicima, ljevaonicama, u proizvodnji olovnih akumulatora, boja, keramike i stakla, jer dolaze u dodir s prašinom i parama koje sadrže olovo i njegove spojeve.
Olovo i njegovi spojevi otrovni su ako se unesu u organizam, a naročito olovo zbog svog kumulativnog efekta. Olovo se kompleksno veže na okso-skupine enzima i tako ometa gotovo sve korake sinteze hemoglobina i metabolizam porfirina, sprječava djelovanje adenozin-trifosfataze odgovorne za proizvodnju atanične energije, ometa i sintezu bjelančevina i vrlo štetno djeluje na središnji i periferni živčani sustav, izazivajući poremećaje (naročito kod djece), krvi i mozga:
0-10% izaziva smetnje u protoku krvi,
10-25% nastaju ozbiljne poteškoće u mozgu i krvi,
25-50% može dovesti do pada u nesvijest ili čak može nastupiti smrt.
Sistemski je otrov i ima razna štetna djelovanja, a na krvotvorni sustav (koštana srž) može izazvati anemiju i leukemiju.
Kumulativni je otrov jer se nakuplja u kostima, a znači trovanja udisanjem para, dimova ili prašina su: umor, glavobolja, zatvor, bolovi u kostima i mišićima.
Olovo se iz organizma ne može izlučiti spontano, već se u njemu nagomilava.
Otrovanje se liječi tvarima koje s olovom tvore stabilne kompleksne spojeve i za sebe čvrsto vežu olovo, pa se mokraćom lako izlučuju iz organizma (kalcijev etilendiamintetracetat, CaNa2EDTA /etilendiamintetraoctena kiselina/ i antibiotik penicilamin).
Olovo je izuzetno toksičan teški metal koji se nakuplja u tijelu i ometa rad gotovo svih organskih sustava. Izuzetno je štetan jer nema poznatu biološku funkciju u organizmu, a čak i najmanje količine mogu uzrokovati trajna oštećenja, posebno kod djece.
Glavni zdravstveni rizici:
Nervni sistem (neurotoksičnost): Uzrokuje oštećenja mozga i živaca, što kod djece dovodi do poteškoća u učenju, zaostatka u razvoju i poremećaja pažnje. Kod odraslih izaziva živčane poremećaje i lošu koordinaciju.
Kardiovaskularni sistem: Povećava krvni tlak i dokazano povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Bubrezi i jetra: Nakupljanje olova uništava ove organe i ometa njihovu funkciju detoksikacije.
Reproduktivni sistem: Može uzrokovati neplodnost kod oba spola te štetno djelovati na plod tijekom trudnoće.
Krv: Blokira sintezu hemoglobina i dovodi do pojave anemije.
Ono što je sigurno, ne postoji sigurna razina olova u krvi.
(AbrašMEDIA)
Izloženost živi, čak i malim količinama, može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme