Manje oprašivača, manje usjeva. Gubitak bioraznolikosti direktno ugrožava ljudsko zdravlje i dobrobit, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature.
Odavno je poznato da su insekti oprašivači ključni za proizvodnju mnogih vrsta voća, povrća i mahunarki koje osiguravaju vitamine i minerale nužne za prehranu ljudi, no dosad je nedostajalo jasnih dokaza o tome kako njihov nestanak utiče na ljudsko zdravlje.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature prvi put pokazuje kako pad brojnosti insekata oprašivača narušava ključne usluge ekosistema koje podupiru ljudsku prehranu i egzistenciju, prenosi Ekovjesnik.
Naučnici su u deset sela malih poljoprivrednih domaćinstava u Nepalu tokom godine pratili povezanost između divljih oprašivača, prinosa usjeva i hranjivih tvari na kojima se temelji prehrana lokalnog stanovništva. Analizirajući prehranu porodice, nutritivnu vrijednost usjeva i insekte koji ih oprašuju, istraživači su pokazali da oprašivači izravno podupiru i prehranu i prihode stanovništva.
„Ovo istraživanje direktno povezuje usjeve koje posjećuju lokalni oprašivači s ljudskom prehranom, nutritivnim statusom i prihodima”, izjavio je Matt Smith, naučnik na Odeljenju za nauku o životnoj sredini i zdravlju na Univerzitetu u Vašingtonu (UW).
Istraživanje je pokazalo da su insekti oprašivači odgovorni za 44 posto prihoda od poljoprivrede te da osiguravaju više od 20 posto unosa vitamina A, folata i vitamina E. Kada broj oprašivača opada, porodice su izloženije lošijoj prehrani, većem riziku od bolesti i infekcija te dubljim ciklusima siromaštva i narušenog zdravlja. Procjenjuje se da četvrtina svjetskog stanovništva danas pati od takozvane „skrivene gladi”, odnosno manjka ključnih mikronutrijenata.
Jednostavne mjere mogu pomoći oprašivačima i ljudima
Istraživači ističu da postoji stvaran potencijal za pozitivne promjene ako zajednice aktivno podupiru oprašivače. Sadnja divljeg cvijeća, smanjenje uporabe pesticida ili očuvanje autohtonih pčela mogu povećati broj oprašivača, čime se istodobno jačaju prehrambena sigurnost i ekonomska otpornost lokalnog stanovništva.
„Naše istraživanje pokazuje da bioraznolikost nije luksuz nego temelj našeg zdravlja, prehrane i egzistencije”, izjavio je glavni autor istraživanja Thomas Timberlake, koji je istraživanje proveo na Sveučilištu u Bristolu, a sada radi na Sveučilištu u Yorku u Ujedinjenom Kraljevstvu. „Pokazujući kako vrste poput oprašivača podupiru proizvodnju hrane koju jedemo, istodobno ukazujemo i na rizike koje gubitak bioraznolikosti predstavlja za ljudsko zdravlje, ali i na velike mogućnosti za poboljšanje kvalitete života kroz saradnju s prirodom”, dodao je Timberlake.
Prema njegovim riječima, istraživanje pokazuje da gubitak bioraznolikosti nije samo ekološki problem nego i ozbiljna prijetnja javnom zdravlju i ekonomskoj stabilnosti. Oko dvije milijarde ljudi u svijetu ovisi o malim poljoprivredama, a mnogi se već suočavaju s nedostatkom vitamina i hranjivih tvari.
Naučnici smatraju da rezultati istraživanja mogu pomoći donositeljima odluka i poljoprivrednicima u razvoju održivijih i prirodi prilagođenih poljoprivrednih sistema. Iako je istraživanje provedeno u Nepalu, isti obrasci vrijede i za ostatak svijeta jer prehrambeni sistemi i dalje ovise o oprašivačima i zdravim ekosistemima.
Pokazujući zašto su oprašivači važni i dijeleći jednostavne i praktične metode njihove zaštite, istraživači već primjećuju da poljoprivrednici uvode promjene koje povećavaju prinose usjeva, poboljšavaju prehranu i povećavaju prihode.
„Postoji scenarij prema kojem svi dobijaju jer istodobno možemo poboljšati uslove i za bioraznolikost i za ljude”, izjavila je koautorica istraživanja Jane Memmott, profesorica ekologije na Sveučilištu u Bristolu. „Za to je potrebno razumijevanje ekologije. Troškovi su iznenađujuće mali, dok su koristi za obje strane značajne.”