Dok Evropa traži načine da smanji zavisnost od kineskih sirovina, Bosna i Hercegovina se sve češće “pojavljuje na karti potencijalnih budućih dobavljača jednog od najvažnijih kritičnih minerala današnjice – antimona”.
Prema navodima portala BiznisInfo, potraga za antimonom već je počela, kažu ima 200.000 tona antimona u Bosni i Hercegovini – a traže ga u Srebrenici, rudniku Rupice kod Vareša, Čemernici kod Fojnice i Podhrusnju kod Čajniča.
Na nekoliko lokacija u BiH već su pokrenuti konkretni istraživački projekti iza kojih stoje međunarodne rudarske kompanije, navodi se.
O projektu Srebrenica North već smo pisali.
Sprema li se nova devastacija životne sredine?: Australska kompanija na projektu Srebrenica North
Nadalje, kanadska kompanija Terra Balcanica već provodi istražna bušenja na projektu Viogor-Zanik kod Srebrenice.
Kompanija je nedavno saopćila da je na lokalitetima Čumavići i Brežani otkrila visokokvalitetnu srebrno-antimonovu mineralizaciju, uz prisustvo cinka, olova i zlata, a predsjednik kompanije Aleksandar Mišković nedavno je izjavio da Terra želi postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, posebno antimona, za evropsko tržište.
Rudnik Rupice u Varešu se predstavlja “među najperspektivnijim antimonovim poljima u BiH”.
Ekološka udruga Opstanak u objavi navodi:
Nakon postojećeg rudnika Rupice, u kojem se eksploatiraju olovo, cink, srebro, zlato i tko zna što još, te nakon najava rudnika kroma u slivu Krivaje, na Tribiji i Duboštici, Varešu se očito “smiješi” još najmanje jedan rudnik, ovaj put antimona. Kako je moguće da Varešani za ovakve planove saznaju iz medija?
Kako je moguće da se govori o novim investicijama dok se još uvijek vode rasprave o prisutnosti olova u krvi stanovnika Vareša i mogućim izvorima onečišćenja?
Kako je moguće da se planiraju novi rudnici dok roditelji strahuju za zdravlje svoje djece?
Njihov zahtjev je jasan – NEMA novih istraživanja, NEMA novih koncesija i NEMA novih rudarskih projekata dok se u potpunosti ne riješi postojeći problem onečišćenja i dok se ne zaštiti zdravlje građana.
“Tražimo moratorij na sva nova istraživanja i sve nove rudarske projekte dok se ova kriza ne riješi. Vareš nije rudarska kolonija. Vareš je dom ljudi.”
Antimon je teški metal čija toksičnost ovisi o njegovom obliku. Trovanja su najčešća u industriji, a mogu se javiti i izlaganjem iz okoliša.
Akutna toksičnost: Nastaje naglim unosom većih količina. Uzrokuje jako povraćanje, proljev, opekline usta i jednjaka te može dovesti do oštećenja bubrega i jetre.
Kronična izloženost: Dugotrajno udisanje prašine povezuje se s iritacijom dišnog sustava, kašljem i mogućim povećanim rizikom od karcinoma. Kontakt s kožom uzrokuje dermatitis (“antimonske akne”).
Kao što vidimo, antimon je toksičan, onečišćuje okoliš i na taj način ugrožava i zdravlje ljudi.
Dok se u krvi građana nalaze teški metali, Vladini ekspertski timovi izvjetrili, odgovornosti se prebacuju, a kompanije vrebaju i kopaju, pa gdje upali.
(AbrašMEDIA)