Planirano otvaranje površinskog rudnika boksita na lokalitetu Bojište, u blizini Lušci Palanke, izazvalo je zabrinutost zbog mogućeg uticaja rudarske eksploatacije na podzemne vode, vodosnabdijevanje stanovništva i biodiverzitet ovog područja.
U proteklih mjesec dana na stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma javnosti je bio dostupan Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za otvaranje površinskog rudnika boksita. Na dokument je komentare dostavio Centar za životnu sredinu, ukazujući na niz potencijalnih rizika koje bi realizacija projekta mogla imati po prirodne resurse i stanovništvo.
Područje pod sanitarnom zaštitom
Jedan od ključnih razloga za zabrinutost jeste činjenica da se Lušci Polje nalazi u području sanitarne zaštite. Odlukom Općinskog vijeća Sanski Most ovo područje obuhvaćeno je IV zonom sanitarne zaštite, dok ga Prostorni plan Unsko-sanskog kantona svrstava u III zonu sanitarne zaštite.
Lušci Polje ima značajnu ulogu u vodosnabdijevanju Sanskog Mosta, a posebno zabrinjava brzina kojom bi eventualno zagađenje podzemnih voda moglo dospjeti do izvorišta Zdena.
Prema navodima Centra za životnu sredinu, vrijeme dospijeća vode do ovog izvorišta iznosi svega oko 50 sati. To znači da bi eventualno zagađenje podzemnih voda moglo imati ozbiljne posljedice po kvalitet pitke vode u relativno kratkom vremenskom periodu.
Nedovoljno obrađeni rizici za podzemne vode
U dostavljenim komentarima posebno se ukazuje na to da mogući uticaji planirane eksploatacije na podzemne vode nisu dovoljno i adekvatno obrađeni.
Podzemne vode predstavljaju jednu od najvažnijih prirodnih vrijednosti ovog područja, ali i jedan od razloga zbog kojih je Lušci Polje obuhvaćeno režimom sanitarne zaštite. Otvaranje površinskog rudnika moglo bi, upozoravaju iz Centra, predstavljati dodatni pritisak na ovaj osjetljivi sistem.
Stanište čovječije ribice
Pored pitanja vodosnabdijevanja, dodatnu zabrinutost izaziva i biodiverzitet lokaliteta na kojem je planirana rudarska eksploatacija.
Na ovom području potvrđeno je prisustvo čovječije ribice, jedne od najpoznatijih i najosjetljivijih endemskih vrsta dinarskog krša. Riječ je o vrsti koja je posebno osjetljiva na promjene u podzemnim vodnim sistemima.
Prema novijim naučnim saznanjima, na ovom prostoru potvrđena je i posebnost populacije čovječije ribice koja je opisana kao Proteus bosniensis. Zbog toga bi svaka intervencija koja može uticati na podzemne vode i prirodna staništa ove vrste zahtijevala poseban nivo opreza i zaštite.
Zahtjev za odbijanje projekta
Na osnovu iznesenih rizika, Centar za životnu sredinu smatra da zahtjev za otvaranje rudnika treba odbiti.
Ključno pitanje koje se nameće jeste može li se rudarska eksploatacija opravdati na području koje istovremeno ima značajnu ulogu u vodosnabdijevanju stanovništva i predstavlja stanište osjetljive i jedinstvene vrste.
Zaštita pitke vode i očuvanje prirodnih staništa, posebno u područjima pod sanitarnom zaštitom, trebali bi biti prioritet prilikom donošenja odluka o projektima koji mogu imati dugoročne posljedice.
(AbrašMEDIA)