Desetine hiljada hektara šuma i šumskih zemljišta i ovog ljeta su pod udarom požara širom Bosne i Hercegovine. Dok se vatrogasci, šumarski radnici i građani danima bore s vatrenom stihijom, Fondacija ACT upozorava na nedostatak sistemskih rješenja i dugogodišnju pasivnost nadležnih vlasti.
Katastrofalni šumski požari ponovo su ovog ljeta zahvatili brojna područja Bosne i Hercegovine. Danima gori na području Konjica, Bosanskog Grahova i Jajca, dok se širom Hercegovine gotovo svakodnevno pojavljuju nova požarišta.
Prema navodima Fondacije ACT, posljedice požara postaju sve ozbiljnije, dok su ljudi koji učestvuju u gašenju nakon višednevnih intervencija na izmaku snaga.
Profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, radnici šumarskih preduzeća te građani i građanke danima i noćima gase požare, često na nepristupačnim terenima i u izuzetno opasnim uslovima.
Zračna podrška nedovoljna za brojna požarišta
U gašenju požara trenutno se koristi i zračna podrška. Prema informacijama Fondacije ACT, angažovana su dva zračna traktora, iznajmljena od kompanija iz Hrvatske i Španije, dok projekat zajednički podržavaju Grad Mostar, više kantonalnih vlada i Vlada Federacije BiH.
U intervencijama učestvuje i helikopter Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Međutim, broj požarišta i njihova rasprostranjenost pokazuju da postojeći kapaciteti nisu dovoljni.
Zračna podrška zbog toga se, prema navodima Fondacije ACT, mora raspoređivati između požarišta prema utvrđenim prioritetima, što dodatno pokazuje ograničenost sistema u situacijama kada istovremeno bukti veći broj požara.
Više od 11.000 hektara pogođeno požarima
Razmjeri problema vidljivi su i kroz podatke iz prethodnih godina.
Samo tokom 2024. godine u Federaciji BiH evidentirano je 427 šumskih požara, koji su zahvatili više od 11.153 hektara, od čega se 9.235 hektara odnosi na šume i šumsko zemljište, navodi Fondacija ACT.
Takve brojke, posebno u kontekstu sve učestalijih i intenzivnijih požara, otvaraju pitanje koliko je Bosna i Hercegovina spremna za suočavanje s požarnim sezonama koje iz godine u godinu predstavljaju sve veći rizik.
Zašto BiH nema vlastite zračne traktore?
Fondacija ACT posebno problematizira činjenicu da domaće vlasti, kako navode, ni nakon tri decenije nisu uspjele osigurati nabavku vlastitih zračnih traktora za gašenje šumskih požara.
To pitanje dobija dodatnu težinu ako se uzme u obzir da šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 63 posto teritorije Bosne i Hercegovine, pri čemu su brojna područja izložena visokom riziku od šumskih požara.
Umjesto dugoročnog ulaganja u vlastite kapacitete, država se u kriznim situacijama oslanja na iznajmljivanje letjelica i pomoć drugih institucija i država.
Za Fondaciju ACT to je pokazatelj dugogodišnjeg izostanka sistemskog pristupa zaštiti šuma.
Šumarski sektor i dalje bez sveobuhvatnog zakonskog okvira
Problem, prema ocjeni Fondacije ACT, nije samo u nedostatku opreme za gašenje požara.
Posebno ukazuju na činjenicu da više od 16 godina nije usvojen Zakon o šumama Federacije BiH, dok ni Hercegovačko-neretvanski kanton nema odgovarajući zakon kojim bi sistemski uredio oblast šumarstva.
Fondacija ACT upozorava da je upravo u HNK/Ž stanje posebno problematično, opisujući ga kao „klasičnu anarhiju“ u sektoru koji predstavlja značajan privredni i prirodni resurs.
Izostanak adekvatnog zakonskog okvira, nedovoljna ulaganja u zaštitu šuma i ograničeni kapaciteti za intervencije zajedno stvaraju sistem u kojem se reakcija uglavnom događa tek kada požar već izbije.
Vatra kao posljedica, ali i upozorenje
Šumski požari nisu samo sezonska prirodna nepogoda. Oni predstavljaju dugoročnu prijetnju šumskim ekosistemima, biodiverzitetu, kvalitetu zemljišta i vodnim resursima, ali i sigurnosti ljudi koji učestvuju u njihovom gašenju.
Aktuelna požarišta ponovo su otvorila pitanje spremnosti institucija da zaštite jedan od najvažnijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.
Fondacija ACT zbog toga odgovornost ne vidi samo u ljudima na terenu koji gase požare, već prije svega u institucijama koje godinama nisu uspjele uspostaviti funkcionalan sistem upravljanja i zaštite šuma.
Dok se vatrogasci, šumari i građani bore s vatrom, ostaje pitanje koliko će još požarnih sezona biti potrebno da nadležne vlasti pitanje zaštite šuma počnu tretirati kao strateški, a ne samo kao vanredni problem.
(AbrašMEDIA)