Svijet ima sve manje vremena za obnovu šuma ključnih za sigurnost hrane, bioraznolikost i otpornost na klimatske promjene, upozorava Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). Iako su države tijekom posljednja dva desetljeća obećale obnoviti više od milijardu hektara zemljišta, stvarni napredak daleko zaostaje za tim ciljevima, prenosi agencija Hina.
FAO u novom izvješću ‘State of the World’s Forests 2026’ upozorava da oštećenja šuma i drugih kopnenih ekosustava napreduje brže od njihove obnove, piše Guardian. Danas je oštećeno više od 460 milijuna hektara šuma, a ukupno je u lošem stanju 1,56 milijardi hektara kopna. FAO upozorava da je za ostvarenje globalnih ciljeva do 2030. potrebno obnoviti najmanje 470 milijuna hektara.
Šume danas prekrivaju oko 4,14 milijardi hektara, odnosno približno 32 posto kopnene površine Zemlje. U njima je pohranjeno oko 714 gigatona ugljika, a dom su za do 80 posto kopnene bioraznolikosti. Njihova važnost nadilazi zaštitu prirode. Šume reguliraju vodu i oborine, štite tlo, podupiru poljoprivredu i osiguravaju egzistenciju milijunima ljudi.
Tijekom posljednja dva desetljeća države te regionalne i globalne inicijative obvezale su se obnoviti više od milijardu hektara. No FAO upozorava da je jaz između obećanja i stvarne provedbe i dalje velik te da se svjetske potrebe povećavaju brže nego što napreduje obnova ekosustava.
U izvješću se navodi da su vlade u 91 zemlji i području zasebno obećale obnovu više od 190 milijuna hektara šuma. Pritisci na šume se nastavljaju povećavati. Osim klimatskih promjena, među glavnim uzrocima degradacije su širenje poljoprivrede, urbanizacija, infrastrukturni projekti, iskorištavanje prirodnih resursa, požari, bolesti i štetnici.
FAO procjenjuje da bi obnova više od milijardu hektara degradiranog zemljišta mogla donositi oko 1,8 bilijuna dolara koristi godišnje, među ostalim kroz zdravije tlo, bolju regulaciju vode, očuvanje bioraznolikosti i otporniju proizvodnju hrane. Ulaganja u obnovu mogu imati i jak gospodarski učinak. Prema procjenama iz izvješća, u povoljnim uvjetima svaki uloženi dolar mogao bi donijeti do 30 dolara koristi.
FAO pritom naglašava da obnova šuma nije samo pitanje sadnje novih stabala. Ovisno o području, može uključivati prirodnu regeneraciju, obnovu tla i vodnih sustava, agrošumarstvo, suzbijanje invazivnih vrsta i drukčije upravljanje zemljištem.
Glavni direktor FAO-a Qu Dongyu upozorio je da obnovu šuma treba promatrati kao ulaganje u sigurnost hrane, ruralni razvoj i otpornost na klimatske promjene. ‘Prozor za djelovanje se sužava, a odgođena ili loše osmišljena obnova povećat će dugoročne troškove, produbiti nejednakosti i riskirati zaključavanje krajolika u neodržive obrasce’, poručio je.
FAO zato poziva vlade da obnovu šuma i krajolika uvrste među nacionalne prioritete te osiguraju dugoročno financiranje, uključivanje lokalnih zajednica i usklađene politike. U izvješću se zaključuje da će bez znatno bržeg djelovanja jaz između onoga što ljudi očekuju od šuma i onoga što one mogu održivo pružiti nastaviti rasti.
(Agencije)