Predsjednik katalonske Vlade Quim Torra izjavio je da bi osuđujuća presuda katalonskim političarima, kojima se sudi zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti Katalonije, mogla dodatno pojačati želju za otcjepljenjem od Španije.
Zahtjev za nezavisnošću Katalonije, autonomne pokrajine s oko 7,5 miliona stanovnika, te posljedično organiziranje referenduma u oktobru 2017. godine potaknulo je najveću političku krizu u Španiji zadnjih godina.
Također je snažno utjecalo na španske parlamentarne izbore u aprilu.
Katalonija će opet imati istaknutu ulogu na političkoj agendi u Španiji u očekivanju presude za 12 katalonskih zagovornika nezavisnoti.
Presuda Vrhovnog suda Španije bit će obznanjena uskoro, najvjerovatnije u oktobru.
Optuženi se suočavaju s kaznama od sedam do 25 godina zatvora, nakon što su optuženi za pobunu protiv Španije, neposluh i korištenje javnog novca za organiziranje referenduma, kojeg je bio zabranio španski Ustavni sud.
Nakon referenduma, u katalonskom Parlamentu u Barceloni izglasana je i proglašena samostalna Republika Katalonija.
Ona, međutim, nije zaživjela u stvarnosti, jer je španska vlada preuzela direktnu kontrolu nad Katalonijom iz Madrida.
Devetero optuženih i dalje se nalazi u pritvoru čekajući presudu.
“Te presude mogu izazvati novu etapu, u kojoj ćemo preuzeti inicijativu… Ako ti imaš loptu, drugi ju nema. Aktivno ćemo igrati”, rekao je Torra na jednoj konferenciji u Madridu.
Dodao je kako odbija prihvatiti osuđujuće presude, napomenuvši da optuženi nisu imali pravedno suđenje.
“Potpuno sam uvjeren da narod Katalonije također neće to prihvatiti, baš kao što niti ja, kao predsjednik, neću prihvatiti nikakvu presudu osim one oslobađajuće”, kazao je.
Tvrdi da će presuda biti ispit za kvalitetu demokratije u Španiji.
“Osude li naše kolege, posljedično ćemo djelovati… Naša regionalna vlada će odgovoriti programom, čiji će cilj opet biti nezavisnost. Ona će biti u centru političke akcije”, dodao je Torra.
Katalonska Vlada, čiji je predsjednik tada bio Carles Puigdemont, prije dvije godine se oglušila na presudu španskog Ustavnog suda, koji je zabranio referendum.
Zagovornici nezavisnosti masovno su izlazili na birališta, dok su pobornici ostanka unutar Španije uglavnom bojkotirali to izjašnjavanje.
Taj dan ostao je upamćen po slikama španske policije kako palicama onemogućava mnoštvu da glasa.
Konzervativna vlada Narodne partije potom je aktivirala član iz Ustava i privremeno bila preuzela upravljanje tom autonomnom pokrajinom na obali Sredozemnog mora.
U junu su na vlast u Španiji došli socijalisti, ali njihov stav o tom pitanju je jednak, ni oni nisu spremni odobriti referendum u Kataloniji.
Također se pozivaju na Ustav.
Torra nije precizirao na koji način planira nastaviti s odvajanjem od Španije ako 12 političara i aktivista ne bude oslobođeno.
Poručio je kako će tražiti maksimalni konsenzus među katalonskim strankama.
Također je najavio da zastupnici njegove stranke u Parlamentu u Madridu neće podržati aktuelnog socijalističkog premijera Pedra Sancheza u pokušaju da ostane na vlasti ako ne dođe do drastičnog zaokreta u vezi Katalonije.
Sanchez, čija je Španska socijalistička radnička partija dobila najviše glasova na izborima u aprilu, ali nedovoljno za samostalno sastavljanje vlade, do 23. septembra mora prikupiti dovoljnu podršku ostalih stranaka.
U protivnom, Španci će u novembru na nove parlamentarne izbore.
(Agencije)