Višemjesečni nedostatak padavina i iznadprosječno visoke temperature su značajno doprinijeli smanjenju vodnosti rijeke Blihe, u općini Sanski Most, tokom ljeta i početkom jeseni 2026. godine.
Međutim još nije moguće sa sigurnošću utvrditi sve uzroke poremećaja njenog vodnog režima, uključujući eventualni utjecaj rudarskih aktivnosti u Kamengradu, pokazuju tri stručne analize koje su obuhvatile meteorološke, hidrološke, geološke i terenske pokazatelje na području sliva ove rijeke.
Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) u integrisanoj stručnoj analizi navodi da je sjeverozapadna Bosna tokom proljeća i ljeta 2026. godine bila zahvaćena dugotrajnim toplim i sušnim periodom. U Sanskom Mostu je od aprila do augusta zabilježeno pet uzastopnih mjeseci s padavinama ispod prosjeka, pri čemu je palo 264,5 milimetara padavina, odnosno 39,5 posto manje od referentne vrijednosti.
Tokom ljeta deficit padavina u Sanskom Mostu iznosio je 37,9 posto, dok je u Bihaću dostigao 65,4 posto. Istovremeno su temperaturne anomalije iznosile 2,3 stepena Celzijusa u Sanskom Mostu i 3,1 stepen u Bihaću.
– Opisani meteorološki uslovi bili su izrazito nepovoljni za obnavljanje površinskih i podzemnih vodnih zaliha. Dugotrajan manjak padavina smanjio je količinu vode raspoloživu za infiltraciju i prihranjivanje podzemlja, dok su visoke temperature povećale evapotranspiracijsku potražnju i ubrzale isušivanje tla. – navodi se u analizi FHMZ-a.
Historijsko poređenje pokazuje da je ljeto 2026. godine u Bihaću bilo drugo najsušnije i najtoplije u raspoloživom nizu mjerenja, dok je u Sanskom Mostu bilo deseto najsušnije i treće najtoplije. U augustu je u Sanskom Mostu palo svega 24 milimetra padavina, što je 64,8 posto manje od prosjeka, a najduži potvrđeni period bez padavina trajao je 21 dan.
FHMZ navodi da je između hidroloških stanica na Sani u Sanskom Mostu i Blihi utvrđena visoka korelacija protoka, s koeficijentom 0,96, zbog čega se podaci sa stanice na Sani mogu koristiti za procjenu hidroloških prilika na Blihi. Ipak, zavod napominje da se radi o različitim slivovima i da odnos njihovih protoka nije nužno linearan.
Federalni zavod za geologiju u stručnom mišljenju o hidrogeološkim karakteristikama sliva Blihe ukazuje na složenu geološku građu ovog područja, koje obuhvata približno 55 kvadratnih kilometara. Rijeka nastaje od više manjih izvora, dok potok Ponor, nakon približno tri kilometra toka, ponire i ponovo se pojavljuje na izvoru Blihe.
Geolozi navode da je sliv izvora Blihe pretežno izgrađen od nepropusnog fliša i slabije propusnih dolomita, dok se na desnoj strani rijeke nalaze bolje propusni krečnjaci i dolomiti, što usložnjava odnose površinskih i podzemnih voda.
– Propusne krečnjačke stijene imaju funkcije vodonosnika pukotinske poroznosti u kojima su sadržane značajne količine podzemnih voda koje predstavljaju problem u eksploataciji uglja, te se redovno vrši njihovo odvodnjavanje putem vodosabirnika. – navodi se u mišljenju Federalnog zavoda za geologiju.
U dokumentu se pojašnjava da se voda iz vodosabirnika površinskog kopa Rudnika „Kamengrad“ crpi pumpama i distribuira u rijeku Blihu.
Međutim, geolozi upozoravaju da ne postoje egzaktni pokazatelji o obimu odvodnjavanja ležišta uglja, odnosno ukupnom bilansu podzemnih voda u površinskom kopu.
Među preporučenim mjerama su utvrđivanje mogućeg utjecaja eksploatacije uglja i crpljenja podzemnih voda, uspostavljanje kvantitativnog i kvalitativnog monitoringa svih izvora te izrada hidrogeološke karte sliva Blihe.
– Na osnovu trenutno raspoloživih podataka ne može se dokazati direktna uzročno-posljedična veza između rudarskih aktivnosti i presušivanja Blihe, ali se takva mogućnost ne može ni isključiti – navodi se u terenskom izvještaju.
U istom dokumentu preneseni su i navodi predstavnika Rudnika „Kamengrad“ da se podzemne vode pojavljuju na pojedinim etažama površinskog kopa, odakle se crpe, odnosno odvodnjavaju, ali da u približno deset dana prije stručnog obilaska takve pojave nisu evidentirane.
U izvještaju se naglašava da ove informacije treba provjeriti odgovarajućom dokumentacijom i mjerenjima, posebno podacima o količinama ispumpane vode i njihovoj vremenskoj dinamici.
U terenskom izvještaju kao mogući faktori poremećaja vodnog režima navedeni su prirodna hidrološka suša, promjene prirodnog podzemnog toka, utjecaj odvodnjavanja površinskog kopa i promjene infiltracionih uslova, ali i mogućnost njihovog zajedničkog djelovanja.
FHMZ upozorava i na dugoročne klimatske rizike, budući da projekcije ukazuju na nastavak rasta temperatura, duže sušne periode i nepovoljniji raspored ljetnih padavina. Takvi uslovi mogli bi povećati rizik od češćih i dugotrajnijih malovodnih perioda u slivu Blihe i dodatno otežati očuvanje kontinuiteta njenog vodopada, koji je zaštićeni spomenik prirode.
(FENA)