Nijedna od 57 zemalja nije dosegla najveći nivo ostvarenja klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma, saopćila je neprofitna organizacija Germanwatch.
Ostvarenja klimatskih ciljeva izražava se Indeksom učinka klimatskih promjena, za koji se od 2005. godine prikupljaju i analiziraju podaci o zaštiti klime za članice Evropske unije te 57 zemalja.
Te zemlje su zajedno odgovorne za 90 posto emisija stakleničkih plinova, prenosi Hina.
Nijedna zemlja nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi ostvarila ukupnu vrlo visoku ocjenu u indeksu, pa su ponovo prva tri mjesta u ukupnom poretka ostala prazna, kazao je jedan od autora izviještaja Jan Burck.
Indeks se temelji na 14 pokazatelja u četiri kategorije mjerenja – u emisiji stakleničkih plinova, proizvodnji obnovljive energije, energetskoj efikasnosti i klimatskoj politici.
Prema tim podacima, prva tri mjesta su prazna, a na četvrtom se nalazi Švedska, sa 74,4 posto ispunjenih ciljeva.
Od zemalja G20, ove se godine samo EU u cjelini, zajedno s Velikom Britanijom i Indijom, svrstala među izvrsne, dok je šest G20 zemalja ocijenjeno vrlo lošim rezultatima.
Suizdavač izviještaja Stephan Singer je podsjetio da bi zemlje u sljedećih deset godina trebale prepoloviti ukupan iznos emisije stakleničkih plinova.
Hrvatska se nalazi na 18. mjestu i predvodi skupinu srednje uspješnih zemalja, s 56,69 posto učinka, ispred Njemačke, sa 56,39 posto učinka.
U pojedinačnim kategorijama, Hrvatska je na 13 mjestu po proizvodnji obnovljive energije, na 32. mjestu po energetskoj efikasnosti te na 38. mjestu po klimatskoj politici.
Mađarska i Slovenija zamijenili su ove godine Poljsku kao zemlju s najslabijim rezultatima u EU.
Sedam zemalja EU-a i Unija u cjelini svrstale su se među zemlje s najvećim indeksom učinka klimatskih promjena.
(Agencije)