Znanstvenici su identificirali DNK staru dva milijuna godina, najstariju dosad, u sedimentu iz ledenog doba na Grenlandu, otvorivši novo poglavlje u paleogenetici.
Najstarija DNK ikad sekvencirana otkriva kako je Arktik izgledao prije dva milijuna godina kada je bilo toplije.
“Probijamo barijeru onoga što smo mislili da možemo postići u smislu genetskih studija”, rekao je u srijedu Mikkel Winther Pedersen, koautor nove studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature.
“Dugo se mislilo da je milijun godina granica preživljavanja DNK, ali sada smo dvostruko stariji” od toga, rekao je on agenciji AFP.
Znanstvenici su pronašli fragmente DNK u sedimentu iz najsjevernijeg dijela Grenlanda, kazao je predavač na Sveučilištu u Kopenhagenu.
Fragmenti “dolaze iz okruženja koje danas ne vidimo nigdje na Zemlji”, dodao je. Zamrznuta u udaljenom nenaseljenom području, DNK je bila vrlo dobro očuvana.
Nova tehnologija omogućila je znanstvenicima da utvrde da je 41 fragment više od milijun godina stariji od najstarije poznate DNK sibirskog mamuta.
Morali su prvo utvrditi postoji li DNK skrivena u glini i kvarcu, zatim vidjeti može li se ukloniti iz sedimenta kako bi ga proučili.
Korištena metoda “pruža temeljno razumijevanje zašto minerali ili sedimenti mogu sačuvati DNK”, rekla je Karina Sand, koja je na čelu geobiološkog tima na Sveučilištu u Kopenhagenu i koja je sudjelovala u studiji.
“To je Pandorina kutija koju ćemo tek otvoriti”, dodala je.
Prilagodljivost vrsta
“Rijeke koje teku kroz okoliš transportirale su minerale i organski materijal u morski okoliš i tu su se ti kopneni sedimenti taložili”, rekao je Winther Pedersen.
Zatim, u nekom trenutku prije otprilike dva milijuna godina, “ova se kopnena masa ispod vode uzdigla i postala dio sjevernog Grenlanda”, objasnio je.
Danas je to područje arktička pustinja u kojoj su već otkrivene različite vrste naslaga, uključujući fosile biljaka i insekata koji su očuvani u izvrsnom stanju.
Ali znanstvenici nisu pokušali utvrditi DNK fosila, a vrlo malo se znalo o prisutnosti životinja u to vrijeme.
Istraživački tim, koji je započeo s radom 2006. godine, sada je omogućio dobivanje uvida u to kako je regija izgledala prije dva milijuna godina.
“Imali smo ovaj šumski okoliš s mastodontima, sobovima i zečevima koji trče uokolo, zajedno s puno različitih biljnih vrsta”, rekao je Winther Pedersen. Pronašli su 102 različite vrste biljaka.
Prisutnost mastodonta bila je posebno vrijedna pažnje, dodao je, jer nikada prije nisu pronađeni tako sjeverno. Otkriće je također dalo istraživačima više informacija o prilagodljivosti vrsta.
Prije dva milijuna godina Grenland je imao temperature 11 do 17 stupnjeva više nego danas.
“Ovakvo okruženje, ovu mješavinu vrsta danas ne vidimo nigdje na Zemlji”, kazao je Winther Pedersen.
“Plastičnost vrsta, način na koji se vrste zapravo mogu prilagoditi različitim tipovima klime, mogao bi biti drugačiji od onoga što smo prije mislili. I očito nas to tjera da tražimo novije i starije lokacije.”
“Postoji nekoliko različitih nalazišta diljem svijeta koja zapravo imaju geološke naslage koje sežu tako daleko u prošlost. I još dalje”, dodao je Winther Pedersen.
(Hina)