Globalni neuspjeh u obuzdavanju emisija ugljika povećat će tijekom sljedećeg desetljeća troškove servisiranja duga za 59 zemalja, tvrdi se u studiji koja je istraživala ekonomski utjecaj klimatskih promjena na kreditni rejting.
Među analiziranim zemljama su Kina, Indija, SAD i Kanada koje bi mogle očekivati povećane troškove, jer će im kreditna sposobnost pasti za dva stupnja prema sustavu ocjenjivanja “prilagođenog klimi”, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u časopisu Management Science.
– Naši rezultati podupiru tvrdnje da će odgoda zelenih ulaganja povećati troškove zaduživanja, a to će se pretvoriti u veće troškove duga, rekla je istraživačica Patrycja Klusak o studiji koju su zajednički proveli Sveučilište East Anglia iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sveučilište Cambridge.
Rastući troškovi duga bili bi samo jedan dodatni aspekt ukupne gospodarske štete koju već uzrokuju klimatske promjene. Osiguravatelj Allianz procjenjuje da će toplinski valovi već u ovoj godini globalnu proizvodnju smanjiti za 0,6 posto.
Iako rejting agencije priznaju ranjivost gospodarstava na klimatske promjene, do sada su bile oprezne u kvantificiranju tih rizika u svojim ocjenama.
Studija UEA/Cambridge primijenila je modele umjetne inteligencije na postojećim ocjenama S&P Globala, a zatim ih kombinirala s klimatskim ekonomskim modelima i S&P-ovim vlastitim procjenama rizika od prirodnih katastrofa kako bi se stvorile nove ocjene za različite klimatske scenarije.
Smanjenje rejtinga za 59 država proizašlo je iz “RCP 8.5” scenarija prema kojemu emisije stalno rastu. Usporedno s time, 48 država doživjelo je sniženje rejtinga između siječnja 2020. i veljače 2021. tijekom previranja zbog pandemije covida 19.
Ako se planet uspije pridržavati ciljeva iz Pariškog klimatskog sporazuma, s temperaturama koje se održavaju ispod rasta od dva stupnja, kreditni rejtinzi prema simulaciji ne bi imali nikakav kratkoročni učinak, već samo ograničene dugoročne učinke.
S druge strane, najgori scenarij visokih emisija do kraja stoljeća rezultirao bi višim globalnim troškovima servisiranja duga, koji bi se popeli na stotine milijardi dolara, pokazao je model.
Rezultati istraživanja dolaze u vrijeme dok regulatori širom svijeta nastoje bolje razumjeti kolike se štete za gospodarstva i globalni financijski sustav mogu očekivati od klimatskih promjena.
Prošlogodišnji dokument Europske središnje banke tražio je veću transparentnost o tome kako će ti rizici biti ugrađeni u kreditne ocjene.
S&P je objavio da načela zaštite okoliša korištena u njegovim kreditnim ocjenama uključuju upućivanje na rizik ekonomske štete od klimatskih promjena i troškove povezane s njihovim ublažavanjem. Odbio je komentirati studiju UEA/Cambridge.
Fitch Ratings je pak istaknuo da njegov sustav “ESG Relevance Scores” uključuje čimbenike poput izloženosti utjecajima na okoliš kao jednu od komponenti u svojim procjenama.
(Hina)