U novoj studiji istraživači su koristili fosilne zapise kako bi bolje razumjeli koji faktori utiču da životinje budu podložnije izumiranju zbog klimatskih promjena. Rezultati, objavljeni u časopisu Science, mogu pomoći u identificiranju vrsta koje su danas najviše ugrožene klimatskim promjenama kao rezultat ljudske aktivnosti.
Prethodne klimatske promjene (često uzrokovane prirodnim promjenama u stakleničkim gasovima zbog vulkanske aktivnosti) uzrokovale su izumiranje nebrojenih vrsta tokom historije života na Zemlji. No, do danas nije bilo jasno koji faktori uzrokuju da vrste budu više ili manje otporne na takve promjene i kako razmjera klimatskih promjena utječe na rizik od izumiranja.
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Oxfordu pokušala je odgovoriti na ovo pitanje analizirajući fosilne zapise morskih beskičmenjaka (kao što su morski ježevi, puževi i školjke) iz proteklih 485 milijuna godina. Fosilni zapisi morskih beskičmenjaka su dobro proučeni, što omogućuje da se identificira kada i potencijalno zašto vrste izumiru.
Analizom više od 290.000 fosilnih zapisa koji pokrivaju više od 9.200 rodova, istraživači su usporedili skup podataka o ključnim osobinama koje mogu utjecati na otpornost na izumiranje, uključujući osobine koje prethodno nisu bile detaljno proučavane, kao što je odgovarajuća temperatura. Ove informacije o osobinama integrirali su su s podacima za klimatske simulacije kako bi razvili model za razumijevanje koji su faktori bili najvažniji u određivanju rizika od izumiranja tijekom klimatskih promjena.
Njihovi najvažniji nalazi su:
Autori su otkrili da vrste koje su bile izložene većim klimatskim promjenama imale su veću vjerovatnoću da će izumrijeti. Konkretno, vrste koje su doživjele temperaturne promjene od 7°C ili više kroz geološke faze bile su znatno osjetljivije na izumiranje.
Autori su također otkrili da vrste koje su živjele u ekstremnim klimatskim uvjetima (na primjer u polarnim regijama) bile su nesrazmjerno osjetljive na izumiranje, a životinje koje su mogle živjeti samo u uskom rasponu temperatura (posebno u rasponima manjim od 15°C) imale su značajno veću vjerovatnoću da će izumrijeti.
Međutim, veličina geografskog područja bila je najjači pokazatelj rizika od izumiranja. Vrste s većim geografskim rasprostranjenjem imale su manje šanse da će izumrijeti.
Veličina tijela je također bila važna, gdje su vrste s manjom tjelesnom težinom imale veću šansu od izumiranja.
Sve analizirane osobine imale su kumulativni utjecaj na rizik od izumiranja. Na primjer, vrste s malim geografskim rasponima i uskim termalnim rasponima bile su osjetljivije na izumiranje od vrsta koje su imale samo jedno od ovih svojstava.
Sa sadašnjim klimatskim promjenama koje su uzrokovane ljudskim djelovanjem i koje mnoge vrste već guraju i preko ruba izumiranja, ovi bi rezultati mogli pomoći u identificiranju životinja koje su najviše ugrožene i informirati o strategijama za njihovu zaštitu.
Izvor: ScienceDaily
Prevod: AbrašMEDIA