SafeJournalists: Novinarke na Zapadnom Balkanu i dalje rade pod pritiscima i prijetnjama

Položaj novinarki na Zapadnom Balkanu i dalje je težak, saopštila je SafeJournalists mreža.

Iako novinarke obično rade pod sličnim uslovima kao njihove muške kolege i dalje postoji rodni jaz, te na nekim pozicijama u medijskom sektoru novinarke još uvijek zarađuju manje od svojih muških kolega, a manje ih je i na rukovodećim pozicijama u medijima.

Novinarke često nemaju odgovarajuće ugovore o radu i samim tim ne mogu da ostvare prava na zdravstvenu zaštitu, navodi mreža.

“Žene u medijima su takođe izložene uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama, koje su često seksističke i zasnovane na rodnim stereotipima, što utiče na njihov lični i profesionalni ugled, a ovi pritisci često ostaju neprijavljeni zbog straha od ponovnih napada”, naglašeno je iz mreže.

U Bosni i Hercegovini, kako navode iz Udruženja BH novinari, posebno zabrinjava činjenica da iza verbalnih prijetnji i napada često stoje osobe na visokim javnim funkcijama, kao što je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, koji se ističe u negativnom kontekstu i kao „rekorder“ u broju napada na novinarke, mizoginim komentarima i brutalnim kršenjima ženskih ljudskih prava.

Ni u jednom slučaju prijetnji iza kojih stoji Dodik, podcrtano je iz mreže, nadležni pravosudni organi ili vladine institucije poput Gender centra RS ili Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine (BiH) nisu reagovale po službenoj dužnosti, niti su preduzele bilo kakve zakonske mjere za zaštitu novinarki.

Navodi se da ozbiljan problem u BiH postoji u zaštiti novinarki u slučajevima online nasilja i prijetnji jer nijedna optužnica nije podignuta protiv osoba ili više njih koje dugotrajnim targetiranjem novinarki, govorom mržnje i verbalnim uvredana na rodnoj osnovi dovode u pitanje sigurnost novinarki, kao i njihov profesionalni i ljudski integritet.

Za Albaniju se ističe da, iako novinarke u toj zemlji nastavljaju da prijavljuju seksualno uznemiravanje, online nasilje i kampanje klevetanja kao najčešće oblike rodno zasnovanog pritiska sa kojima se suočavaju, neki slučajevi ipak ostaju neprijavljeni jer mnoge novinarke osjećaju da njihove pritužbe neće biti shvaćene ozbiljno ili da će se suočiti sa odmazdom zbog toga što su progovorile. Sve je veća zabrinutost zbog rodnih dezinformacija i nasilja na internetu nad novinarkama.

Kako navode novinarke iz Albanije, one su prijavile da su na društvenim mrežama primale veći broj mizoginih i prijetećih komentara, pri čemu su neki komentari eksplicitno nasilni ili seksualne prirode.

“Ova vrsta uznemiravanja i dezinformacija na mrežama šteti karijeri žena jer ih može obeshrabriti da se bave određenim pričama ili da preuzmu određene uloge u medijskoj industriji”, navedeno je iz mreže SafeJournalists.

U Sjevernoj Makedoniji opšta ocjena je da se položaj novinarki u redakcijama ne razlikuje mnogo od položaja muških kolega. Međutim, činjenica je da novinari često ne prepoznaju rodnu diskriminaciju i nepovoljan položaj žena u odnosu na muškarce na radnom mjestu. U slučajevima izvještavanja o osjetljivim temama, novinarke trpe uvrede i ponižavanja koji uništavaju njihov lični i profesionalni ugled, pri čemu se kvalifikacije odnose isključivo na žene, u pežorativnom smislu, na osnovu predrasuda i rodnih stereotipa, kako se navodi iz Udruženja novinara Makedonije (AJM).

Iako u posljednje vrijeme nema veće razlike između broja napada i prijetnji upućenih muškarcima i ženama u Hrvatskoj, primijećeno je da su, piše mreža, ženama upućene oštrije i grublje prijetnje, kao i da su u posljednjih nekoliko godina češće bile žrtve fizičkih napada.

Novinarke obično rade pod sličnim uslovima kao njihove muške kolege, međutim čini se da i dalje postoji rodni jaz, te da na nekim pozicijama u medijskom sektoru novinarke i dalje zarađuju manje u odnosu na muškarce. Freelance novinarki često nemaju prava kao što su trudničko i porodiljsko, jer nemaju ugovor o radu.

Mreža SafeJournalist ističe da je Udruženje novinara Kosova zabrinuto povećanim brojem napada na novinare na Kosovu, posebno uznemirujućim trendom ciljanja novinarki. Oni navode da su žene često lakša meta i da je potrebno zaštititi njihovu sigurnost i prava. Pozivaju sve novinare, posebno žene, da prijave sve napade ili prijetnje sa kojima se suočavaju radi brze akcije i podrške.

Novinarke u Srbiji su manje napadane i manje im je prijećeno nego njihovim kolegama novinarima, ali su te prijetnje izuzetno žestoke i teške. Novinarke su posebno targetirane u online sferi, gdje su prijetnje praćene mizoginim uvredama i tretmanom upravo zbog toga što su žene. Prijetnje su, kako se navodi, izuzetno grube, komentariše se njihov izgled, njihovi stavovi u odnosu na osjetljiva pitanja, a na udaru su posebno novinarke koje komentarišu odnos prema ženama i LGBT grupama.

Sindikat medija Crne Gore je u 2023. godini dokumentovao šest alarmantnih napada i prijetnji usmjerenih na hrabre žene u medijskoj industriji u Crnoj Gori. Ovo je uključivalo i prvi slučaj seksualnog uznemiravanja u ovom sektoru.

Status žena u novinarstvu u Crnoj Gori i dalje stagnira, iako one čine većinu medijskog osoblja, navode iz Sindikata. U istraživanju ove organizacije ističu se izazovi sa kojima se suočavaju žene u uspostavljanju ravnoteže između svog ličnog i profesionalnog života, često pogoršani nedostatkom podrške uredništva i kolega.

SafeJournalists mreža podsjeća da je prošle godine na Međunarodni dan žena pokrenula kampanju „Novinarke u prvim redovima“ (women.safejournalists.net) čiji je cilj bio ukazivanje na položaj žena u novinarstvu i njihovu izloženost napadima i prijetnjama.

U bazi napada i prijetnji novinarima i drugim medijskim radnicima koju vodi mreža, od 2016. godine registrovano je više od 1.650 slučajeva. Iz godine u godinu povećavao se broj prijetnji i napada usmjerenih na novinarke i medijske radnice. Zbog toga, kako se navodi, mreža SafeJournalists je odlučila da pokrene kampanju u okviru koje je organizovana prva online izložba, u kojoj četrnaest novinarki iz zemalja Zapadnog Balkana koje su doživjele diskriminaciju, pritiske, prijetnje, pa čak i fizičke napade pričaju svoje priče.

Izložba „Novinarke u prvim redovima“ dostupna je ovdje.

Izvor: SafeJournalists