Adriatic Metals/Eastern Mining ponovo uhvaćen u davanju lažnih podataka!

NGG Park prirode Trstionica i Boriva uputilo je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Prigovor na Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za odlagalište otpadnog materijala iz iskopa na lokaciji „Crvene stijene“ na području općine Vareš za operatera „EASTERN MINING“ d.o.o. Vareš.

Moramo istaći da kompanija Eastern Mining u ovom Zahtjevu iznosi neistinite i netačne podatke u svrhu ishodovanja javne isprave, a sa ciljem sticanja materijalne koristi, što se kvalificira kao krivično djelo.

Priredila: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA

Donosimo prvi dio Prigovora, koji zbog dužine tekstualnog sadržaja, objavljujemo u 2. dijela:

Federalno ministarstvo okoliša i turizma u skladu sa članom 40. i članom 70. Zakona o zaštiti okoliša (Službene novine 15/21) stavlja na uvid Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za odlagalište otpadnog materijala iz iskopa na lokaciji „Crvene stijene“ područje općine Vareš za operatera „EASTERN MINING“ d.o.o. Vareš, čiji obrađivač je TQM d.o.o. Lukavac.

OBRAZLOŽENJE:

1. A) U predmetnom Zahtjevu obrađivač navodi pod tačkom A1.2 „… Isto tako, lokacija planiranog odlagališta obuhvata/uključuje i dio parcele k.č. 1797/1, K.O. Borovica, zvane Kruščić, površine 1134,5m2, koja je državna svojina i vodi se na D.S.IK “Krivaja – Šumarstvo Ribnica“

Skrećemo pažnju na sljedeće:

katastarska čestica 1797/1, K.O. Borovica je parcela koja priprada vodozaštitnoj zoni rijeke Bukovice i navedena je u Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće za grad Kakanj sa rijeke Bukovice – vodozahvat Bukovica („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj 12/10). Čestica pripada III zoni vodozaštite u kojoj su predmetne planirane aktivnosti zabranjene.
Vododijelnica se nalazi nedaleko od lokacije Crvene stijene odakle postoji mogućnost kontaminacije podzemnih voda koje vode u Borovički potok (pritoku Bukovice).

B) Obrađivač navodi: „Na ovoj lokaciji dominantno su zastupljene planinske livade, voćnjak na manjem prostoru i dva devastirana objekta u privatnom vlasništvu i privatne parcele su predmet zakupa. Livade i voćnjaci su zbog dugogodišnjeg nekorištenja prepušteni obrastanju drvenastim rastinjem i korovskim vrstama.“

Skrećemo pažnju na sljedeće:

Pomenuta lokacija spada u ekosisteme higrofilnih vriština i acidofilnih livada klase Nardo – Calluneta Prsg. 1949. i okružena je acidofilnim šumama smrče što su tipovi staništa od europskog značaja.
Pomenuta lokacija planinskih livada (tip staništa) je na blagom nagibu prema slivu rijeke Trstionice koja je planinska rijeka bogata algama, autohtonom pastrmkom i riječnim rakom; dakle, radi se o značajnom staništu koje je zaštićeno i međunarodnim pravnim aktima, kao i domaćim pravnim propisima.

C) Obrađivač navodi: „U svrhu izgradnje i formiranja odlagališta materijala iz iskopa na lokaciji „Crvene stijene“ projektom je planirano primjeniti i provesti minimalno sljedeće mjere i aktivnosti:

-Sječa i uklanjanje visokog i niskog rastinja i čiščenje terena na površini 37.670,50 m2“

Skrećemo pažnju na sljedeće:

Na lokaciji je primjetno prisustvo životinja, ishrana i boravak, kao i činjenica da je ova planinska livada mnogo manja od planirane površine jalovišta i zbog čega bi bilo potrebno posjeći vrijednu šumu koja se tu formirala i koja pripada vrsti staništa štićenog pozitivnim pravnim propisima FBiH i međunarodnim pravnim aktima obavezujućeg karaktera.

D) Obrađivač navodi: „Izraditi geobarijeru od slabo vodopropusnog materijala (npr. gline) i humuziranje kosina prema projektnom rješenju“

Zašto je potrebno ograničiti propuštanje vode ako (dalje piše):

„Na odlagalište „Crvene stijene“ mogu se odlagati isključivo kategorije neopasnog otpada od iskopa (zemlja, kamenje i sl.) zbog namjene ovog odlagališta i projektovanih uvjeta za odlaganje predviđenih kategorija otpada (17 05 04 i 17 05 06);“

Dakle, ipak se radi o opasnom otpadu čije djelovanje se pokušava spriječiti, ali i sakriti!

Iz navedenog zaključujemo da se ipak radi o opasnom otpadu, a jalovina to zasigurno jeste i sasvim je jasno da će navedeni otpad sadržavati teške metale, a isto tako je jasno i da voda nalazi svoj put i da je nezaustavljiva, pa će prije ili kasnije prodrijeti u podzemne vode i nadzemne vodotoke.

E) Obrađivač navodi: „U fazi građenja/formiranja odlagališta treba vršiti nadzor i kontrolu provedbe mjera zaštite okoliša u skladu sa ciljevima i mjerama iz ESIA-e i zahtjevima zaštite okoliša iz zakonske regulative, od strane odgovornog lica kompanije Eastern Mining d.o.o. Vareš, o čemu treba voditi zapise o nalazima provedenog nadzora prema ček-listi;“

Skrećemo pažnju na sljedeće:

Prema dostupnim informacijama, jedina odobrena Studija utjecaja na okoliš je studija koju je radio Rudarski Institut d.o.o. Tuzla. U zvaničnim odobrenim dokumentima se ne pominje nikakva ESIA, niti je na osnovu ikakve ESIA izdana okolišna dozvola.
Molimo da nas ispravite, ako griješimo, i da nam to saopštite zvaničnim pisanim putem na adresu kontakta ili putem mail: zastitimo.mehoric@gmail.com

F) Obrađivač navodi: „Pristupni put od teretne ceste do odlagališta „Crvene stijene“ treba konstruktivno urediti u svrhu optimalnog korištenja u periodu odlaganja materijala iz iskopa.“

Ističemo:

Parcela 1797/1 K.O. Borovica na kojoj se nalazi i rudnik Rupice, ali i lokacija Crvene stijene ima površinu 7 249 922m2 i, kako je već napomenuto, navedena je u dokumentu Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće za grad Kakanj sa rijeke Bukovice – vodozahvat Bukovica („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“, broj 12/10). Čestica pripada III zoni vodozaštite u kojoj su predmetne planirane aktivnosti kao i aktivnosti eksploatacije mineralnih sirovina zabranjene.

Navedena čestica prema katastarskim podacima je cjelina, nije izvršena parcelizacija, vodi se kao šuma 3. klase i nema ucrtan put.

Protivno propisima, kompanija Eastern Mining je već izgradila put do lokacije i bez parcelisanja, što je protivno zakonu; nadalje, put je nastajao tokom zadnjih nekoliko godina „mic po mic“ da bi sada bio proširen nauštrb šume i oštećivanjem okolnih stabala i zasipanjem stabala iskopanim materijalom:

Godina 2017:

Na dan 18. 07. 2022. je stanje sljedeće:

Na licu mjesta to izgleda ovako:

Shodno navedenom, prikaz na „Slika 1.“ Zahtjeva (Prilog III) se može smatrati obmanjujućim, jer parcela 1797/1 ne zauzima samo središnji omeđeni dio koji se nalazi između parcela u privatnom vlasništvu, nego je parcela 1797/1 i svud okolo (vidi: katastar.ba).

Znači li ovo stanje na terenu da kompanija već unaprijed „zna“ da će tu dobiti dozvolu za odlagalište jalovine?

Slika u odjeljku A1.7. se takođe može smatrati obmanjujućom jer ima ucrtan put koji u katastarskim podacima ne postoji! Koliko nam je poznato parcelisanje nije izvršeno, a trebalo je biti obzirom da se radi o korištenju tzv. šumskog puta u svrhu industrijskog puta što znači prenamjenu.

Takođe, to znači da za isti taj industrijski put za koji ne postoji ni dozvola za gradnji (a izgrađen je!) i za koji ne postoje ucrtani katastarski podaci je potrebna i okolišna dozvola obzirom da će prevoziti jalovinu izvan polja za koje se traži dozvola – dakle, kontaminacija je neminovna i izvan ucrtanog polja!

2. Pod A1.3 obrađivač navodi da su parcele na lokaciji Crvene Stijene samo malim dijelom potencijalno ležište rudnog bogatstva, a da su ostale parcele poljoprivredno zemljište, voćnjak, livada.

Pitamo: Je li Prostornim planom općine Vareš za period 2018-2038 (usvojen 2022.) na predmetnoj lokaciji planirano odlagalište jalovine? Je li izvršena prenamjena zemljišta?

Da li je Prostorni plan općine Vareš 2018-2038. dovoljan za ovakvo odlagalište, ako se ne poklapa sa kantonalnim? Uzmimo u obzir da odlagalište može imati štetan utjecaj na rijeku Trstionicu koja je cijelim svojim tokom na području općine Kakanj, a koncesije su izdavane na međi i šteta se već mjesecima čini području i građanima općine Kakanj.

3. U predmetnom Zahtjevu obrađivač navodi pod tačkom A1.4. da se ne radi o značajnoj izmjeni postojećeg projekta, a to nije tako obzirom da je već izdana okolinska dozvola za rad na lokaciji Rupice i to na osnovu Studije i planske dokumentacije koju ovdje analiziramo.

Ističemo sljedeće:

U svojim dokumentima dostupnim na web stranici, kompanija navodi da je planirana lokacija za odlaganje mineralnog otpada (jalovine) lokacija Juraševac:

„Lokacija se nalazi sjeverno i naviše od glavne infrastukture rudnika. To je mjesto Juraševac koji se nalazi na krečnjačkoj podlozi, za čiju se litologiju pokazalo da je najbolji geološki materijal za neutraliziranje kiseline na samoj lokaciji projekta.“ (Adriatic Metals, Vares project, Plan odlaganja površinskog mineralnog otpada)

Dakle, pod tačkom A1.4. je iznesena netačna tvrdnja, u smislu prvobitnog plana.

Plansku lokaciju možete vidjeti na sljedećim mapama:

Mapa 1 (iz planske dokumentacije kompanije) prikazuje lokaciju Juraševac:

Mapa 2 je prikaz topografske karte na kojoj se vidi planirana lokacija odlagališta (plavo) i nova lokacija odlagališta (crveno):

U istom dokumentu kompanija navodi na str. 4 da se radi o atmosferski reaktivnim otpadnim stijenama koje dovode do stvaranja kisele sredine i ispiranja sulfata/metala, te ispuštanja zagađene vode u okolinu. A o kojim se metalima radi, kompanija navodi na strani 8 istog dokumenta: aluminij, arsen, barij, bor, kadmij, hrom, bakar, željezo, olovo, mangan, živa, nikl, selen, kalaj, cink, talij.

Ovakva opasnost nikako ne smije biti u blizini vodotoka, bilo da se radi o potoku ili rijeci, ili o podzemnim vodama, a na predmetnoj lokaciji koja gravitira mnoštvu potoka koji se slijevaju u Trstionicu, zagađenje je neminovno i zbog samog nagiba terena prema potocima i rijeci.

U vezi navoda A1.7. ističemo: vidi F)

A2. Uticaj projekta na okoliš

4. U vezi navoda A2.1 ističemo isto kao pod B) i C) u vezi sa A1.2

U dijelu Slika 4. Šire područje lokacije planiranog odlagališta „Crvene stijene“ ističemo ponovo da kompanija uporno pokušava navoditi polovične podatke i unositi namjerno podatke kojima izbjegava prikazati vodotoke na mapama!

Slika 4. Iz predmetnog Zahtjeva ne prikazuje vodotoke koji će biti direktno ili indirektno ugroženi djelovanjem.

Na priloženoj topografskoj karti pod nazivom Mapa 2 i priloženoj ispod se može vidjeti cijela mreža potoka koji se slijevaju u rijeku Trstionicu čije je zagađenje kao planinske rijeke i staništa ugroženih akvatičnih organizama, te u smislu klimatskih promjena u vezi sa pitkim vodama neprihvatljivo:

Vrući potok koji vidite na slici, a čije pritoke vode od Rupica u Trstionicu je mrtav i zagađen do te mjere da u njemu više ništa živo nema, a bio je pitka planinska voda! Nadalje, taj Vrući potok zagađuje cijeli tok Trstionice sve do ušća, pa ako nam mislite spočitavati o „odgovornom“ poslovanju kompanije, onda pogledajte fotografije i da i s tim dijelom farse prekinemo: