Kako će nas trovati? 2. dio

O prevari “zlatna groznica u Varešu” ste čitali jučer. O istoj takvoj prevari se može pričati i u kontekstu srebra, jer niti zlato, niti srebro ovdje nisu dominantni metali i o tome nam govore količine njihovih minerala prisutne u našim brdima.

Kada govorimo o rudnim bogatstvima, Bosna i Hercegovina je detaljno istražena kada je istražena i cijela Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija šezdesetih godina 20. vijeka. Kako današnja koncesiona mafija funkcioniše u Bosni i Hercegovini je nešto što će tek biti istraženo. A kako kompanija u Varešu lažira podatke, o tome čitajte u nastavku naše priče od jučer.

Kako će nas trovati? 1. dio

Priredila: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA

Kompanija Eastern Mining/ Adriatic Metals u svojoj definitivnoj studiji izvodivosti navodi da će ukloniti proizvodnju koncetrata barita i prita. Ovdje možemo pitati: “Šta će sa njima?”. Koncentrate neće praviti, jer ih neće nikome prodati. Da li ih mogu ostaviti u zemlji i iskopati samo ono šta im sad treba? Teško, s obzirom da domaća studija navodi da se sve nalazi u baritu. Ovdje se radi o ogromnim količinama barita, kako je navedeno u domaćoj studiji, više od dva i pol miliona tona! Koje su ukupne količine pirita koji je sadržan u baritu? Ako će ostati vani na otvorenom kakve će posljedice biti? Gdje će ih tačno smjestiti? Kad će ih prodavati? Ako će.

Kod sulfidnih depozita, karakteristična je sljedeća pojava, o kojoj možete pročitati na ovom linku.

Kisela rudna drenaža jedna je od najozbiljnijih prijetnji vodi u rudarstvu. Kiselina koja drenira rudnike može uništiti rijeke, potoke i vodeni svijet stotinama, a pod “pravim” uslovima, hiljadama godina.

Kako se formira kisela drenaža rudnika?

U rudnicima metala, ciljna ruda (poput zlata, srebra, bakra, itd.) često je bogata sulfidnim mineralima. Kada proces rudarenja izloži sulfide vodi i zraku, oni zajedno reagiraju i formiraju sumpornu kiselinu.

Ova kiselina može rastvoriti druge štetne metale i metaloide (kao što je arsen) iz okolnog kamena.

Kisela rudnička drenaža može biti ispuštena bilo gdje u rudniku gdje su sulfidi izloženi zraku i vodi – uključujući gomile otpadnih stijena, jalovinu, otvorene jame, podzemne tunele i jastučiće za ispiranje.

Kisela drenaža je često označena “žutim dečkom”, narandžasto-žutom supstancom (vidljivo na fotografiji na ovoj stranici) koja se javlja kada se pH kisele vode pod uticajem rudnika podigne iznad pH 3 (približava se neutralnijim uslovima), tako da precipitira prethodno rastvoreno gvožđe.

Kako odvodnjavanje kiselih rudnika šteti ribama i ostalim vodenim organizmima?

Kisela drenaža rudnika može imati ozbiljne uticaje na ribe, životinje i biljke. Mnogi pogođeni potoci imaju pH od 4 ili niži – slično kiselini iz akumulatora.

Na primjer, otjecanje kiselina i metala iz rudnika Zortman Landusky u Montani naštetilo je biološkom životu u desetak potoka u Little Rocky Mountains.

Kisela drenaža rudnika je posebno štetna jer se može dogoditi neograničeno dugo – dugo nakon završetka rudarenja. Pregled literature o drenaži kiselih rudnika zaključio je da “danas ne postoje površinski kopovi tvrdih stijena koji bi mogli pokazati da se odvodnjavanje kiselih rudnika može zaustaviti kada se dogodi u velikim razmjerima.”

Kada se neki sulfidni minerali izlože zraku i vodi oni oksidiraju i nastaje i sumporna kiselina. Ta sumporna kiselina može otapati teške metale i nositi ih dalje, te zagađivati vodu i tlo. Ako će im velike količine sulfida ostati vani, na otvorenom, kako će spriječiti pojavu kiselina? Ili ako će ostati u zemlji, kopanjem će biti izloženi vodi u zraku. Navode nešto kao da imaju stijene, koje neutrališu kiselinu. Koliko je mogu neutralisati? Pirit je sulfidni mineral i on ostaje ovdje za sad, a možda i zauvijek.

Na sljedećoj slici možete vidjeti sastavljen spisak minerala koji se javljaju u raznim dokumentima, kao i engleske nazive. Slika je nastala povezivanjem svih spominjanja minerala u različitim dokumentima. Neki minerali su potpuno beznačajni, ali su svejedno navedeni. U koloni “Studija”, su pojave minerala iz domaće studije rudarskog instituta. Kolona “Geoloska karta” prikazuje spominjanja minerala iz dokumenta “Geološka karta VAREŠ”, izdanoj 1978. godine. Kolona “ESIA OCT 21” prikazuje pojavljivanje minerala u svim dokumentima vezanim za ESIA. Posljednja kolona prikazuje pojave minerala u svim ostalim dokumentima koje su objavile kompanije Eastern Mining i Adriatic Metals. Vidimo da nijedna kolona, osim geološke karte ne sadrži arsenopirit, dok studija ne sadrži dodatno cinabarit. “Druge lokacije” odnose se na spominjanja u geološkoj karti na drugim geografskim lokacijama na području Vareša. Kako navode, zlato se nalazi i uz galenit, tako da se za galenit u kolonu može dodati pored Ag i Au.

Stranice korištene za informacije o mineralima možete pogledati detaljnije, ako vas zanima:
https://www.mindat.org/
https://www.minerals.net/
https://geology.com/minerals/

U definitivnoj studiji izvodivosti, kao životni vijek rudnika se navodi 10 godina. Slično kao u studiji instituta od 8-9 godina.

U svojim novijim dokumentima, kompanija navodi da želi produžiti životni vijek na preko dvadeset godina.

Dakle, neće prodavati koncentrat barita i pirita, barem za sad, što znači da će to ostati nama? Da nas truje? Da stvara kiselinu? Otapa teške metale? Nosi ih nizvodno? Iz nekog razloga se ne navode svi minerali u dokumentima. Imaju u prospektu kompanije Adriatic Metals iz 2018. godine navedene i neke stare bušotine koje je radio Energoinvest i lokacije istih. Istraživanje iz 2017. godine su vršili u blizini tih starih bušotina. Manje od 1/3 bušotina je 80-ih godina analizirano na srebro i zlato i tu se već vidi da ima srebra i zlata, kako navode. Ali ima i dosta ostalog izgleda. Pitanje je čega još tačno ima okolo.

Sutra pišemo o prevari u Studiji utjecaja na okoliš kompanije Adraitic Metals/Eastern Mining.

(AbrašMEDIA)

Kako će nas trovati? 1. dio